"Isključivanjem" gena osjetljivosti, znanstvenici mogu povećati otpornost sorata vinove loze na bolesti

Genetska modifikacija organizama u konzervativnoj Europi nije naišla na plodno tlo, ali se čini se da je stigla prihvatljiva alternativa, čiju primjenu u vinogradarstvu već danas možemo vidjeti u Italiji.

Precizno uređivanje gena tj. njihovo gašenje ili "popravljanje“ moguće je zahvaljujući CRISPR tehnici.

“Dolazi jedna revolucionarna tehnika, koja se temelji na preciznom uređivanju dijela gena biljaka putem koje se radi isključivo u intervenciji unutar postojećih sorata”, rekao je prof.dr.sc. Darko Preiner (na naslovnoj fotografiji) sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govoreći o aktualnim novitetima iz vinogradarsko-vinarske znanosti na ovogodišnjoj Sabatini.

Što je CRISPR?

CRISPR (skraćeno od ‘clustered regularly interspaced short palindromic repeats’) tehnika imitira prirodnu pojavu mutacija. Onu koja se kontinuirano događa oko nas, kroz vrijeme i broj ponavljanja. Ona koristi enzime za ‘rezanje’ i popravljanje pojedinih gena. Relativno je nova, a za nju su znanstvenice, Francuskinja Emmanuelle Charpentier i Amerikanka Jennifer Doudna dobile Nobelovu nagradu za kemiju 2020. godine.

Uvelike se već koristi u zdravstvu, ali za nju itekako ima mjesta i u poljoprivredi. 

Za razliku od GMO-a gdje se radi unos drugog DNA organizma u postojeći, ovdje toga nema. S njom se može definirati unaprijed što ćemo dobiti ako neke gene ‘ispravimo’, što nije slučaj kod spontanih mutacija.

“Za razliku od križanja, nemamo problema gubitka imena, nema gubitka svojstava roditelja”, dodao je profesor Preiner i naglasio da je isključivo riječ o korekciji gena osjetljivosti. 

Prve sadnice u Italiji

Prve CRISPR vinove loze, sorte Chardonnay nalaze se danas u pokusnim vinogradima talijanske regije Veneto. Tamošnji su istraživači na toj popularnoj vinskoj sorti ‘prigušili’ gen osjetljivosti povezan s blokadom ranog odgovora na plamenjaču vinove loze. Ta je ‘nadogradnja’ sad već potvrđena u laboratoriju i plasteniku gdje su znanstvenici ustanovili očekivani učinak - smanjenu osjetljivost na ovu značajnu bolest vinove loze.

Ova intervencija poboljšava otpornost, ali ne sprječava štete od plamenjače u potpunosti.

Obzirom na širok spektar mogućnosti primjene ove revolucionarne metode “pozitivno je što nema pretjerano negativnih reakcija na ovu tehniku globalno”, primjećuje profesor Preiner i otkriva kako se već istražuje utjecaj razine osjetljivosti na druge bolesti, što može biti šansa i za revitalizaciju pojedinih starih sorata vinove loze.

Zanimljiva je informacija da je jedan od najglasnijih talijanskih protivnika GMO tehnologije, Ettore Prandini podržao CRISP - i to posadivši prvu dorađenu sadnicu vinove loze u pokusni vinograd. 

“Čini se kao pouzdana tehnika, ali se bojim da bi ju europski konzervativizam mogao bitno ograničiti”, čulo se među stručnjacima za genetiku vinove loze.