Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dan kulena
  • 11.07.2022. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Gdje smo s brendiranjem kulena i zašto mu cijena ne smije biti ispod 50 eura?

Hrvatska mora unaprijediti kompletnu enogastronomsku ponudu, koja se unatoč potencijalu još nije etablirala u Europi i svijetu, istaknuto je na okruglom stolu Dan kulena u organizaciji HGK.

Foto: Martina Popić
  • 1.573
  • 154
  • 0

"Danas možemo reći da je 15-ak godina nakon što se proizvodnja kulena u Slavoniji počela provoditi na jedan ozbiljniji način u smislu tehnološke razine i kvalitete on po kvaliteti i tehnologiji poprilično standardiziran proizvod", izjavio je prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) i znanstvenik s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku na okruglom stolu Dan kulena.

Kako kaže, u narednom će razdoblju svakako biti izazov pozicionirati ga i brendirati u sklopu ukupne enogastronomske ponude, ne samo Slavoniji nego i na razini cijele Hrvatske.

"Drugi izazov svakako će biti povećanje proizvodnih kapaciteta", dodao je napominjući da je ovaj proizvod svakako dio identiteta Slavonije. međutim on ne može sam nego mora biti dio paketa ponude.

Proizvodimo oko 500 tona ove delicije

Istaknuo je da su istraživanja pokazala da je samo pet posto turista dolazak u Lijepu našu upravo enogastronomija. Međutim, Kovačević kaže da je ova suhomesnata delicija u skladu s potrebama modernih turista koji traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj.

"Njegovom konzumacijom oni najbolje mogu prepoznati tradiciju, način života i običaje ljudi koji žive na određenoj turističkoj destinaciji", naglasio je ovaj znanstvenik ujedno i autor sveučilišnog udžbenika "Tehnologija kulena i drugih fermentiranih kobasica". 

Prof.dr.sc. Dragan Kovačević

Kaže da se njegova proizvodnja kod nas kreće na oko 500 tona. "Iako smo veliki uvoznici svježeg smrznutog i rashlađenog mesa, godišnje bilježimo deficit u razmjeni od oko 160 milijuna eura  s druge strane kod visoko finaliziranih proizvoda i mesnih prerađevina bilježimo suficit", naglasio je.

Tako smo primjerice u kobasičarskim proizvodima u koje spada i ova delicija u zadnjih 10 godine udvostručili izvoz i on je sad na razini 27 milijuna eura. "Kod visoke finalizacije i dodane vrijednosti naša je industrija dala svoj doprinos, ali sada se susrećemo s drastičnim rastom cijene energenata", upozorio je.

Broj krmača se smanjuje

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije kaže kako su potpore za razvoj ove proizvodnje svakako ohrabrile ljude. Sve se više njih uključuje u tu proizvodnju, a nema onih koji odustaju. "Da se ne isplati ne bi ni radili. O cijeni ispod 50 eura nagodinu ne bi trebalo ni razmišljati", naglasio je rekavši da nam nedostaje povezivanje primarnih proizvođača s prerađivačima, ali i sirovina.

Čiji je kulen najbolji? Od 1. siječnja cijena mu ide na 50 eura?

Načelnik Sektora za testiranje, genetsko vrednovanje i uzgoj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu dr.sc. Dragan Solić napominje kako svinjogojstvo u RH nije na zavidnoj poziciji jer se broj krmača smanjuje već dugi niz godina.

Panelisti su raspravljali o brendiranju i proizvodnji kulena

"Tračak nade je što svi postaju svjesni da bez domaće proizvodnje primarnog proizvoda nema niti prerađevine", poručio je rekavši da vjeruje da u Hrvatskoj postoji mogućnost obnove svinjogojske proizvodnje te da proizvodnja suhomesnatih proizvoda tu otvara veliki prostor.

Da je prva asocijacija na Slavoniju i Baranju hrana, potvrdila je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije. "Kulena nedostaje, grupe ljudi koje posjete naše područje htjele bi ponijeti ovu mesnu deliciju i kući", spomenula je istaknuvši susjednu Sloveniju kao dobar primjer. "Oni imaju automate s domaćim proizvodima", kazala je i potom dodala da se nada da će uskoro takvo nešto osvanuti i kod nas.

Nema razlike između industrije i male proizvodnje?

"Tvrtka Belje je jedan od najvećeg proizvođača Baranjskog kulena, a prije 15 godina je pokrenula Udrugu baranjski kulen znajući da samo zajednički mogu brendirati proizvod i plasirati ga na tržište", kazala je Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija ove tvrtke.

Kako je dodala, oni su začetnici i jedni od prvih čiji proizvod nosi oznaku zaštićenog podrijetla na području RH i smatra da je to važan element za njegov plasman na vanjsko tržište.

Nakon panela uslijedile su degustacije

"Istaknula bih da su svi koji se proizvode u Baranji ručni rad i nema razlike između industrijske i male proizvodnje jer svaki traži puno vremena, prostora i vremena da sazre i bude spreman za tržište", zaključila je.

Prof.dr.sc. Guran Kušec s katedre za animalne proizvode i sigurnost hrane Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek kaže da se razlika između domaćih i industrijskih kulena smanjuje. Međutim, što se tiče okusa i ostalih parametra uvijek je domaći u prednosti. "Ti si proizvođači mogu priuštiti dugotrajno zrenje, a veliki koriste različite dodatke koji će ga ubrzati", poručio je.

Da su promjene nužne potvrdio je i Kovačević rekavši da moramo raditi na kvalificiranoj radnoj snazi koje nam nedostaje u ovom sektoru i mijenjati kurikulume strukovnih škola. "Treba nam više praktične nastave, marketinga oko pojedinih zanimanja i cijelo to strukovno obrazovanje prilagoditi uvjetima tržišta rada", zaključio je.


Fotoprilog


Tagovi

Dan kulena HGK Goran Kušec Ljiljana Vajda-Mlinaček Ivana Jurić Dragan Solić Dragan Kovačević Andrija Matić


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.