EU poljoprivredne i prehrambene tvrtke unatoč Covidu-19 žele širiti svoje poslovanje

Pad proizvodnje, otkazane narudžbe, zatvorene granice - prehrambena je industrija zbog pandemije suočena s velikim logističkim problemima. Ipak, mnoge tvrtke planiraju širenje na međunarodnoj razini, navodi Euractiv.

Ovu tvrdnju potkrjepljuju rezultati najnovije studije njemačkog Ureda za promociju ulaganja i transfer tehnologije (ITPO) u okviru UN-ovog programa za industrijski razvoj. Njemački Institut za istraživanje tržišta i politike (dimap), ispitao je 800 njihovih malih i srednjih poduzeća i velikih tvrtki s poslovnim aktivnostima u Africi i Aziji, o njihovim strategijama u kontekstu koronakrize.

Rezultati su pokazali kako europske poljoprivredne i prehrambene tvrtke još uvijek ne smatraju da je njihovo poslovanje ugroženo pandemijom, a čak njih 90% planira proširiti ili barem zadržati nazočnost na tržištu.

Samo se svaki peti želi usredotočiti na domaće tržište

Istraživanje je dalo vrlo miješanu sliku prehrambene industrije. Pad proizvodnje i narudžbe na europskom tržištu zabilježilo je 40% anketiranih tvrtki, a 10% njih razmišlja o otpuštanju ili zatvaranju dijelova poduzeća.

Na pitanje o njihovoj dugoročnoj strategiji dvije trećine tvrtki odgovorilo je da želi proširiti svoje proizvode, dobavljače i kupce kako bi se bolje pripremili za buduće krize, dok je trećina planirala proširiti svoje istraživačke i razvojne aktivnosti. Kao kratkoročna mjera, 57% svih tvrtki reklo je da se trenutno želi više koncentrirati na svoju osnovnu djelatnost.

Epidemija povećala potražnju za lokalnim, funkcionalnim proizvodima

Međutim, unatoč ozbiljno poremećenim lancima opskrbe, industrija se želi i dalje fokusirati na internacionalizaciju, jer samo jedna od pet tvrtki smatra da koncentriranje na domaće poslovanje dugoročno ima smisla.

"Održavanje otvorenih tržišta ključno je za osiguravanje globalne opskrbe hranom i socijalne i ekonomske stabilnosti“, rekao je ravnatelj ITPO-a Rolf Steltemeier njemačkoj tiskovnoj agenciji.

Prehrambeni i poljoprivredni sektor širom svijeta čini oko 10% globalnog BDP-a i zapošljava oko 1,5 milijardi ljudi. Da bi ojačali proizvodnju hrane u Aziji i Africi, dvije trećine anketiranih vjeruje da ulaganje lokalnih najviše pomaže. Druga najvažnija mjera, kažu, ciljani su programi državnih potpora nakon čega slijedi liberalizacija tržišta.

Politike zahtijevaju stabilnost lanca opskrbe

Na početku pandemije Europska komisija pokrenula je niz mjera za pomoć poljoprivrednim poduzećima. Oni su uključivali zajmove ili jamstva za operativne troškove iz Fonda za regionalni razvoj, a države članice su mogle osigurati dodatnih 100.000 eura za poljoprivrednike i 800.000 eura izravno tvrtkama za preradu hrane. Osim toga, uvedena su proširenja za Zajedničku poljoprivrednu politiku, kao i pomoć za skladištenje mliječnih proizvoda.

Češka želi zakon u kojem 85% prehrambenih namirnica mora biti domaćeg podrijetla

"Koronavirus je naglasio potrebu strukturnih promjena u prehrambenoj industriji. Ne možemo pretpostaviti da će u drugom valu politika biti posebno usmjerena na stabilnost lanaca opskrbe hranom“, kaže Frank Ewert iz Leibnizova centra za istraživanje poljoprivrednog krajobraza.

"Iako bi regionalna proizvodnja hrane mogla uštedjeti troškove prijevoza i resurse, ne može se sve proizvesti učinkovitije u Europi. Iskustvo međunarodnih projekata pokazalo je da će u srednjoročnom razdoblju biti važna dobra ravnoteža između stvaranja vrijednosti na regionalnoj i globalnoj razini", dodaje Annette Piorr, također iz istog istraživačkog centra.