Drastičan pad broja proizvođača mlijeka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u srpnju ove godine prikupljeno samo 41.626 tona kravljeg mlijeka, što je 8.808 tona manje nego u istom mjesecu prošle godine. U srpnju 2013. ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je čak 17,5 posto manja nego u srpnju prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 35,9 posto. Podaci Zavoda za statistiku pokazuju i da je u srpnju na godišnjoj razini osjetnije smanjena proizvodnja mlijeka za piće - proizvedeno ga je 13.926 tona, što je 7.805 tona manje nego u srpnju prošle godine. Time se potvrđuje nastavak visokog pada količine prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj.

U odnosu na prosjek 2012. godine, kada se mjesečno prikupljalo u prosjeku 50.180 tona kravljeg mlijeka, u srpnju ove godine bilježi se pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 11. mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto.

Pad je još izrazitiji usporedi li se s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u prošloj godini. Naime, prosječna mjesečna proizvodnja mlijeka za piće prošle je godine iznosila 25.319 tona, što znači da je proizvodnja u srpnju ove godine bila manja za vrtoglavih 45 posto.

Statistički podaci pokazuju da je u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena i proizvodnja fermentiranih proizvoda, vrhnja i maslaca, a porasla je samo proizvodnja kravljeg sira. U srpnju 2013. proizvedeno je 7.776 tona fermentiranih proizvoda, što je 21 posto manje nego u srpnju prošle godine, a proizvodnja vrhnja je pala za 18,9 posto, na 2.100 tona. Istodobno je proizvodnja maslaca smanjena za 15,2 posto, na 235 tona. Od mliječnih proizvoda, rast proizvodnje se bilježi samo kod kravljeg sira kojeg je u srpnju proizvedno 3.197 tona, ili 6,7 posto više nego u srpnju prošle godine.

17,1 posto manje proizvođača

A zajedno s mlijekom, nestaje i mljekara. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije - Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka, koji obavlja analizu otkupljenog mlijeka od industrijskih i registriranih malih mljekara u Hrvatskoj, u srpnju je mlijeko isporučivalo 10.829 proizvođača, što je 17,1 posto, ili 2.232 proizvođača manje nego u srpnju prošle godine.

Hoće li i na koji način operativni program razvoja govedarsko-mliječnog sektora, koji kaže da ćemo do 2021. proizvoditi čak milijardu i 424 milijuna litara mlijeka, uistinu zaživjeti, pravo je vrijeme da saznamo. Gledajući trenutnu situaciju, ovaj podatak se čini kao dobar vic, ili u najmanju ruku, nerealni optimizam.

Projekt sedmogodišnje obnove i jačanja govedarsko-mliječnog sektora težak je 5,82 milijarde kuna, od kojih će čak 2,11 milijarde biti nepovratna potpora iz europske blagajne, fonda za razvoj ruralnih prostora, a ostatak bi trebali biti bankarski krediti uz povoljne uvjete. Dobre vijesti su i te da neće biti ograničenja u smislu najmanje veličine obiteljskih gospodarstava koja mogu koristiti investicijske potpore. Pa stoga, prema ovim saznanjima, možemo samo reći da gledamo u svijetlu mliječnu budućnost.

Foto: RGBStock.com