Cijene prehrambenih proizvoda mogle bi doživjeti tržišni šok

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja prijeti većini zemalja svijeta proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je to zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO). 

Također, utvrđeno je i da će tijekom sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje razine.

Prvi put ove godine: U lipnju porasle cijene hrane

"Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.

Trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kcal i 85 grama proteina dnevno. 

"Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative", tvrde iz OECD-a.

Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?

U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje jako puno uvoze. "Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor“, napomenuo je direktor FAO, QU Dongyu.

85% više usjeva i 14% više stoke

Očekuje se i kako će svjetska proizvodnja žitarica narasti za oko 85% u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja. 

Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14% zbog poboljšanja u hranidbi i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodanom izvješću naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva

Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5% godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta ugljika u poljoprivredi. Stoka će činiti 80% ovog globalnog povećanja. 

"Pored COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će se sustav također trebati prilagoditi preferencijama potrošača i iskoristiti digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima“, zaključuje Gurría.