Banane ne smiju jesti osobe koje boluju od dvije bolesti?

"Ljudi s ove dvije bolesti bi trebali prestati jesti banane: Može biti dosta rizično" jedan je od naslova na temu ovog voća koji se vrte posljednjih mjeseci na raznim portalima. 

Primjerice, dnevno.hr između ostalog navodi: "Banane mogu izazvati alergijske reakcije, osobito kod osoba koje već pate od alergija, astme ili atopijskog dermatitisa".

Može li doista određena namirnica poput banane izazvati pogoršanje simptoma kod astmatičara i onih koji pate od atopijskog dermatitisa? 

"Generalno možemo reći da postoji unakrsna reaktivnost mnogih alergena iz hrane koji mogu izazvati simptome bolesti kao što su astma i atopijski dermatitis, pa tako i banane", kaže za portal foodfacts.news prof. dr. sc. Ines Drenjančević, dr. med.

One jesu među najčešćim voćem koje izaziva alergije i najčešća su vrsta koja može izazvati i anafilaksijsku reakciju.

Postoji povezanost između atopijskih bolesti i banana

Kako pojašnjava, u studiji koja je provedena na 9.432 pacijenata koji su testirani na alergene iz hrane, 78 osoba je bilo pozitivnih, a banane su bile drugo po redu voće kao aktivator alergijske reakcije.

"Dakle, ako je nekom utvrđena alergija na voće i banane, nakon konzumacije mogu im se pogoršati simptomi što je sasvim logičan slijed", kaže ova profesorica i liječnica naglašavajući da osoba kojoj je utvrđena alergijska reakcija na banane svakako mora izbjegavati konzumaciju tog voća.

Nadalje, ukazuje na studiju koja konkretno pokazuje prisutnost atopijskih bolesti kod djece koja su alergična na hranu te da je značajna povezanost ta dva entiteta. Konkretno, ukazuje se na postojanje značajne korelacije između alergije na jaja, banane i jagode i prisutnosti atopijske bolesti.

Atopija, kaže, predstavlja nasljednu sklonost javljanja alergijske reakcije na različite okolišne i nutritivne alergene uz nalaz visokih vrijednosti protutijela IgE, koja su obilježje bolesti. U atopijske bolesti ubrajaju se atopijski dermatitis, alergijska astma, alergijski rinitis (hunjavica) i alergija na hranu.

Objašnjava također da identificirani glavni alergeni u banani uključuju: Mus a 1 (Profilin), Mus a 2 (Klasa 1 hitinaza), Mus a 3 (Nespecifični lipidni prijenosni protein), Mus a 4 (Protein sličan taumatinu), Mus a 5 (Beta 1,3 glukanaza) te Mus a 6 (Askorbat peroksidaza).

Osjetljivost kod pojedinca može varirati jer nisu svi ljudi jednako reaktivni prema određenim alergenima te atopijske bolesti mogu izazvati različiti alergeni što ne znači da svatko treba izbjegavati banane. "Zato se rade testiranja da se utvrdi što izaziva ili pogoršava kliničku sliku bolesti, a to onda treba izbjegavati", zaključuje osječka profesorica i liječnica.

Preosjetljivost na bananu je kao i svaka druga i nije jako učestala

Prim. Dr. sc. Darko Richter, specijalist pedijatrije i subspecijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije navodi da nema nikakvog opravdanja da se banana izvlači kao nešto posebno jer je to preosjetljivost kao i svaka druga, ali je daleko od neke visoke učestalosti.

Spominje glavne alergene kao i Drenjančević te dodaje: "Ne mora svako dijete biti jednako osjetljivo na bananu jer to ovisi o tome na koje je komponentne alergene najveća preosjetljivost".

Većina, konstatira, ima samo oralni alergijski sindrom (OAS), ali neki mogu imati i dodatne teže alergijske reakcije koje uključuju astmu, atopijski dermatitis, urtikariju, bronhospazam,  anafilaksiju i anafilaktički šok.

Kaže kako bi ovome trebalo dodati i križnu reaktivnost glavnog alergena u banani, Mus a 1 prema lateksu (Hevea brasiliensis - izvor gume koja se koristi za rukavice, čepove, gumice za brisanje i sl.), avokadu i peludi breze zbog međusobne alergenske sličnosti. "Međutim, to su ujedno i blaže reakcije, uglavnom OAS jer se radi o termolabilnom profilinu koji se brzo denaturira u želučanom soku i nema sustavne raspoloživosti da dopre do crijeva, kože, bronhija, stijenke krvnih žila", poručuje Richter.

Postoje različiti uzroci osjetljivosti na ovu vrstu voća

Magistrica nutricionizma, Merdijana Dugonjić kaže da prema trenutnim znanstvenim istraživanjima ne postoje izravni i konkretni dokazi koji povezuju konzumaciju banana s pogoršanjem simptoma astme ili atopijskog dermatitisa kod opće populacije. "Međutim, određene skupine mogu biti osjetljivije na tu vrstu voća zbog alergijskih reakcija, unakrsne reaktivnosti s drugim alergenima ili individualne intolerancije", navodi.

Alergija, objašnjava, nastaje kao rezultat abnormalnog imunološkog odgovora na proteine prisutne u banani koji mogu izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih pojedinaca. 

Kako kaže i prim. dr. sc. Richter, osobe s alergijom na lateks mogu doživjeti alergijske reakcije nakon konzumacije određenog voća uključujući banane zbog unakrsne reaktivnosti između alergena u lateksu i banani. Ovaj fenomen poznat je kao "sindrom lateks - voće".

Nadalje, određene namirnice poput banana mogu pridonijeti oslobađanju razine histamina kod osoba s sniženim pragom podnošljivosti ili koje uslijed određenih oboljenja, stanja ili terapije razviju intoleranciju na histamin. Histaminska intolerancija može uzrokovati razne simptome te biti u podlozi pogoršanja simptoma astme ili atopijskog dermatitisa.

"Preporučuje se pažljivo praćenje unosa hrane i prepoznavanje individualnih okidača kako bi se smanjili simptomi povezani s histaminskom intolerancijom", pojašnjava ova nutricionistica.

Potrebno više istraživanja o utvrđivanju povezanosti

Kako saznajemo, studija provedena u Indiji pokazala je da su pacijenti s respiratornim alergijama uključujući astmu pokazali osjetljivost na određene namirnice kao što je banana. "No, osjetljivost na iste može varirati među pojedincima što ukazuje da je važno u suradnji sa stručnjacima identificirati i izbjegavati hranu koja može izazvati različite smetnje ili neželjene reakcije", istog je mišljenja kao i prof. Drenjančević.

Shodno navedenom, konstatira, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdila izravna povezanost između konzumacije banana i pogoršanja simptoma astme ili atopijskog dermatitisa.

Ukazuje isto tako na činjenicu da iako nema čvrstih dokaza koji povezuju konzumaciju ovog voća s pogoršanjem astme ili atopijskog dermatitisa kod većine ljudi, osobe s poznatim alergijama i intolerancijama na banane ili lateks trebale bi biti oprezne.

"Preporučuje se konzultacija s alergologom radi precizne procjene rizika i odgovarajućeg savjetovanja te u suradnji s nutricionistom planiranja održivog programa prehrane i ciljane suplementacije", poručuje zagrebačka nutricionistica.

Banane je potrebno prati prije konzumacije?

Može se zaključiti kako je tvrdnja da osobe s astmom i atopijskim dermatitisom ne bi trebale jesti banane djelomično točna jer postoje studije koje su uočile povezanost između prisutnosti atopijskih bolesti i alergije na banane.

No, nisu svi ljudi jednako reaktivni prema određenim alergenima, a atopijske bolesti mogu izazvati različiti alergeni što ne znači da svatko treba izbjegavati spomenuto voće. Potrebno je odraditi testiranja te nakon utvrđivanja konkretnog alergena izbjegavati namirnice koje ga sadrže.