Danas je jako puno trendova u prehrani. Najveći problem u svemu je neznanje i nedovoljno individualnih konzultacija sa stručnjakom, navodi specijalistica nutricionizma Alma Bunić.
Kako razlikovati činjenice od mitova u svijetu prehrane? Odgovor je potražio portal foodfacts.news kod Alme Bunić, specijalistice nutricionizma.
Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?
Smatram da su ljudi dovoljno informirani, ali često se susrećem da su informacije s kojima raspolažu površne i nerijetko netočne. Javnost se nedovoljno bavi širenjem točnih, znanstveno provjerenih informacija, a sve se više bazira na širenju popularnih tema.
Smatram da ljudi nemaju adekvatnu edukaciju koja bi se trebala provoditi već u osnovnim školama.
Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?
Da, naravno, jako često. Najčešći mitovi su: “Smijem li jesti voće nakon obroka jer su čuli da, ako se jede nakon obroka, izaziva truljenje hrane u želucu“, zatim da ne smijemo u istom obroku miješati proteine i jednostavne ugljikohidrate jer se ne mogu kvalitetno probaviti odnosno da ne smijemo miješati namirnice različitih skupina.
Također, neki od mitova su da se za doručak natašte ne smije jesti banana te da svi ugljikohidrati debljaju.
Koje trendove u prehrani vidite danas najopasnijim za društvo u cjelini?
Danas je jako puno trendova u prehrani. Najveći problem u svemu je neznanje i nedovoljno individualnih konzultacija sa stručnjakom. Mislim da je jako opasno izbacivanje velikih skupina namirnica iz prehrane, izbacivanje mliječnih proizvoda, glutena, svih žitarica, po nekim smjernicama i grahorica, orašastih plodova, voća te nedovoljno raznovrsnosti u prehrani.
U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?
Za sada su jedan od najboljih i najbržih puteva društvene mreže. No, problem je društvenih mreža što ljudi ne mogu razlikovati pravu od krive informacije, a prednost što informacija može brže doprijeti do javnosti.
Bilo bi dobro da se organizira više radionica, TV emisija koje su interaktivne, edukativne jer će samo tako javnost dobiti točne i provjerene informacije.
Je li smeđi šećer zaista zdraviji od bijelog? Evo što trebate znati
Kako biste ocijenili domaće medije u smislu točnosti informacija o prehrani?
Osrednje, iako je sve više emisija u kojima riječ imaju stručnjaci i to je ono što je svijetla točka.
Jesu li nutricionisti - influenceri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?
To je jako diskutabilno pitanje. Svakako je dobro, ali treba kontrolirati koje informacije šaljemo i na koji način jer ponekad zbunjujemo krajnjeg korisnika. Mislim da bi trebala postojati granica šta je za stručnjake, šta za širu populaciju. Stručnjaci mogu prepoznati i smjestiti na pravo mjesto informaciju, dok krajnji korisnik ne može to uvijek.
Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - tiskovine, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?
Tv sve manje, a internet, društvene mreže sve više.
Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?
Educiram se istraživanjem radova po temama, praćenjem naših i vanjskih stručnjaka, edukacijom za pojedina područja i stanja online. Isto tako kroz kongrese, konferencije kod nas i izvan Hrvatske. Velika stručnjakinja koju pratim je Sandra Krstev Barač, a uz nju i stručnjakinje Maju Obrovac Glišić i Marizelu Šabanović. Osim njih, pratim i stranice "The Microbiome Restoration Center", "The SIBO Doctor".
Odgovara li današnji sustav educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?
Smatram da ne odgovara najbolje i da se trebamo malo modernizirati. Prvo trebamo kroz školske kuhinje nuditi kvalitetnije obroke kako bismo uopće mogli krenuti s edukacijom.
Eva Pavić: Mitovi o hrani poput straha od ugljikohidrata mogu biti opasni za zdravlje
Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?
Kada govorimo o hrani nema zdrave i nezdrave hrane već samo one koju treba manje ili više konzumirati. Gotovo sva hrana ima mjesta na jelovniku, ali samo treba obratiti pažnju na količine one hrane koja je nutritivno siromašna poput slatkiša, brze hrane, gaziranih sokova i sl., a koju treba uzimati u najmanjoj mjeri.
Svakako bih poručila svima da obrate pozornost na redovitost obroka, ne preskakati ih i naravno pokušati poraditi na raznovrsnosti svakog obroka.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/