Eva Pavić: Mitovi o hrani poput straha od ugljikohidrata mogu biti opasni za zdravlje

Pitanja prehrane i zdravog načina života danas su u središtu interesa, ali s njim raste i broj mitova te lažnih vijesti u području nutricionizma.

Upravo na temu dezinformacija i mitova o hrani razgovarao je portal foodfacts.news s dr. sc. Evom Pavić, univ. spec. dipl. ing. koja vodi Službu za prehranu i dijetetiku u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

Prema Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani te zdravim prehrambenim navikama?

Danas je dostupna raznolika hrana i sve veća paleta proizvoda pri čemu je stanje u populaciji poprilično loše, i po pitanju informiranosti i po pitanju tjelesne mase, prehrane i životnih navika općenito.

Svaki od mitova može odvesti u krivom smjeru

Uz to, tzv. popularni trendovi u prehrani se brzo mijenjaju, ljudima je dostupno sve više neprovjerenih informacija te im je teško razlučiti čemu od svega toga vjerovati. Isto tako, često ih ponesu senzacionalni naslovi ili iskustva poznatih ljudi zbog čega pomisle da bi isti način prehrane mogao i njima pomoći, a što često nije slučaj. Sagledavši sve to, smatram da naši sugrađani i dalje nisu dovoljno kvalitetno informirani o hrani, ali malo po malo napredujemo.  

Susrećete li se u svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?

S obzirom na rastući broj trendova u prehrani i popularnih dijeta, prisutni su i brojni mitovi te dezinformacije među mojim pacijentima.

Najčešće to bude tzv. "strah od ugljikohidrata" jer je to, kažu, ono što deblja, različite detoks dijete i napitci za čišćenje organizma, dijeta bez glutena za mršavljenje bez da postoji medicinska indikacija za nju, tvrdnja da je umjesto večere bolje pojesti voćnu salatu jer voće je zdravo itd. Važno je napomenuti da svaki od mitova može odvesti u krivom smjeru i stvoriti dodatne probleme sa zdravljem.

Koje trendove u prehrani vidite najopasnijim za društvo u cjelini?

Ponajprije bih izdvojila ekstremne, restriktivne dijete koje često isključuju cijelu skupinu hrane, dok neku drugu prenaglašavaju zbog čega mogu imati negativan utjecaj na fizičko, metaboličko, ali i mentalno zdravlje.

Nadalje, aktualan trend je i prekomjeran unos sladila i proteinskih dodataka prehrani te gotovih proizvoda s većim udjelom proteina, koji su često prva stvar za kojom ljudi posežu kod promjene prehrambenih navika iako svoje potrebe mogu zadovoljiti kroz svakodnevnu uravnoteženu prehranu i cjelovitu, prirodnu (neprerađenu) hranu.

Može li sirova prehrana spriječiti razvoj bolesti?

Osim toga, sveprisutan svakodnevni problem je i prevelika konzumacija zaslađenih i energetskih pića u mlađoj populaciji, kao i općenito prekomjerna konzumacija gotove odnosno prerađene hrane zbog današnjeg užurbanog načina života.   

Nutricionizam će u budućnosti postati još važniji

U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?

Rezultati znanstvenih istraživanja i stručni savjeti ili preporuke temeljeni na njima mogu biti precizni, konkretni i temeljeni na dokazima, ali općoj populaciji ipak nejasni i teško primjenjivi, pa je upravo to područje jedan od izazova u našoj struci.

Moramo aktivno, kroz različite kanale komunikacije, približiti informacije o prehrani na jednostavniji način te uz praktične savjete za primjenu istih.

Budući da trebamo ići "u korak s vremenom", to će biti putem raznih društvenih mreža, aplikacija, webinara, edukativnih emisija, radionica itd. Svakako bismo trebali biti dostupniji i uključeni u razne programe prevencije, kao i edukacije od najranije dobi u vrtićima, školama i slično.

S obzirom na rastuće globalne zdravstvene izazove poput pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, bolesti srca i krvnih žila te slične kronične nezarazne bolesti u kojima način prehrane može imati značajan utjecaj, mislim da će naša struka postati u budućnosti još važnija te neizostavan član multidisciplinarnih timova.

Kako biste ocijenili medije u smislu točnosti informacija o prehrani?

Što se tiče domaćih medija, mislim da napredujemo.

I dalje je često prisutan senzacionalizam koji previše pojednostavljuje potencijalni pozitivni učinak pojedinog načina prehrane ili namirnice, ističe Pavić

Unazad nekoliko godina sve je veći broj renomiranih stručnjaka poput nutricionista, dijetetičara, liječnika prisutan u televizijskim emisijama, raznim intervjuima i kolumnama što osigurava prijenos točnih, korisnih i znanstveno utemeljenih informacija do šire populacije.

Novinari i mediji zapravo imaju odgovornost prema društvu prenijeti prave informacije.

Nutricionisti influenceri mogu širiti pouzdane savjete, ali i…

Ipak, i dalje je često prisutan senzacionalizam koji previše pojednostavljuje potencijalni pozitivni učinak nekog načina prehrane ili pojedine namirnice zbog čega nastaju dezinformacije koje se brzo šire jer takvi naslovi i članci privlače pažnju i povećavaju čitanost.

Jesu li nutricionisti - influenceri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?

Prednost influencera je njihova sposobnost da prenesu informaciju širokim masama, pa tako i podignu svijest o važnosti pravilnih prehrambenih navika i njihovog doprinosa zdravstvenim ishodima. Međutim, problem je što se objave influencera često temelje na osobnim iskustvima, mišljenjima poznatih osoba ili određenim komercijalnim interesima.

Osim toga, pod pritiskom su da njihov sadržaj bude zanimljiv, privlačan, popularan.

S druge strane, nutricionist koji bi radio kao influencer može doprinijeti prepoznatljivosti struke i podignuti je na neku novu razinu, širiti pouzdane informacije i savjete, razviti blizak odnos s publikom zbog čega će se razviti i povjerenje te povećati vjerojatnost da će se usvojiti dani savjeti odnosno preporuke.

No, ovdje se pojavljuje etičko pitanje. Svi nutricionisti influenceri trebali bi poštivati osnovne etičke norme, a svoja znanja i vještine koristiti u svrhu promicanja zdravlja i dobrobiti ljudi, a ne ih zloupotrebljavati.

Naglasila bih kako je od izuzetne važnosti ovu domenu regulirati kako bi svaki korisnik znao je li riječ o akademski obrazovanom stručnjaku iz područja nutricionizma ili influenceru koji promovira popularne trendove i ističe vlastita iskustva.

Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - tiskovine, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?

Različiti kanali za informiranje imaju različite dosege i različitu publiku koja ih prati, stoga sam mišljenja da ih sve trebamo podjednako koristiti.

Kod mene osobno je to sastavni dio posla. Pišem znanstvene, stručne i popularne članke, sudjelujem u radijskim i televizijskim emisijama.

Smatram da je naša dužnost informirati javnost o važnim temama vezanim za zdravlje, prehranu i prevenciju bolesti jer što više mi kao stručnjaci sudjelujemo u tome, manje će biti dezinformacija, loših trendova i negativnih utjecaja na zdravstvene ishode.

Edukacija o prehrani je posebno značajna tijekom odrastanja

Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?

S obzirom na svoju poziciju rukovoditelja Službe za prehranu i dijetetiku nužna je trajna cjeloživotna edukacija kako bih pacijentima, kolegama te studentima mogla pružiti najnovija saznanja iz područja dijetetike i nutricionizma.

Ujedno svako jutro uz jutarnju kavu pogledam postoje li neka nova saznanja na ScienceDaily vezano uz znanstvena otkrića te na stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) vezane uz sigurnost hrane jer je to stranica koju bih preporučila i široj javnosti budući da pruža i informacije potrošačima o opozivu proizvoda.

10 pouzdanih izvora informacija o hrani u Hrvatskoj

Odgovara li današnji sustav educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi porast broja projekata usmjerenih na edukaciju o prehrani u školama, no, još uvijek postoji značajna potreba za ulaganjem u ovaj resor, pogotovo kada govorimo o samoj organizaciji školske prehrane.

Edukacija je posebno značajna u razdoblju odrastanja te bi trebala biti temeljena na stvarnim potrebama i praktičnim preporukama jer samo na taj način možemo postići dugoročne promjene i utjecati na zdravlje buduće odrasle populacije.

Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?

S obzirom na današnji ubrzani način života, trendove na društvenim mrežama i dostupnost različite vrste hrane, naglasila bih da je izuzetno važno educirati nove generacije o pojmovima zdrave prehrane.

Specijalistica nutricionizma Angelina Paić: Zašto je edukacija o prehrani važnija nego ikada?

Na taj način ulažemo ne samo u zdravlje tih generacija nego i generacija koje tek dolaze.