Zbog poreza na CO2 poskupjet će povrće iz staklenika?

U stakleniku Willya Sippela iz Njemačke započela je berba krastavaca jer je, kako on kaže za hortidaily, na domaćem tržištu svježe povrće u ovo doba godine vrlo traženo. No, napominje da je zbog koronavirusa i poreza na ugljikov dioksid (CO₂) pred njima izazovna sezona.

Ovaj proizvođač trenutno ima 1,3 hektara stakleničkih površina. Od toga na 0,8 uzgaja krastavce, a 0,5 hektara rajčice. "Opskrbljujemo široku klijentelu, bilo da je riječ o ugostiteljskom sektoru, maloprodaji, dobavljačima na tržištu ili veleprodaji“, rekao je napomenuvši da su zbog zaustavljanja uvoza i Covida, prošle godine imali znatnu količinu dodatnog posla. Dodao je da su količine koje su obično dostavljali ugostiteljskom sektoru završile u regionalnoj trgovini hranom.

I u pogledu cijena je, tvrdi, pandemija utjecala na sektor povrća. "S ukiseljenim krastavcima smo uspjeli postići rekordne prihode jer su povrćari na otvorenom imali problema s kasnim mrazom i lošijom kvalitetom", pojasnio je. No, kaže, i nedostatak sezonske radne snage doveo je do manje zasijanih površina pa je na tržištu bila i ponuda bila slabija. Naime, oko 286.000 sezonskih radnika iz drugih zemalja radi na njemačkim poljima svake godine.

Rješenje je poskupljenje?

Sippel je dodao da se trend viših cijena stakleničke proizvodnje može očekivati u sljedećih nekoliko godina. "Budući da je uveden porez na CO₂, u idealnom će slučaju cijene krastavaca u prosjeku biti za deset posto više nego prošle godine", upozorio je.

Prošle je godine bio plan da se poveća i cijena mesa u Europskoj uniji. Sve zbog smanjenja štetnog utjecaja na okoliš kojeg proizvodi uzgoj životinja za meso, uključujući emisije CO₂ i gubitak biološke raznolikosti. No, taj su prijedlog poljoprivrednici snažno iskritizirali smatrajući kako će to dovesti do napuštanja ruralnih područja.

Njemačka je prošle godine predvidjela ukupno 54 milijarde eura za klimatski paket koji između ostalog uključuje uvođenje poreza na ugljik kako bi se što brže potaknulo smanjenje stakleničkih plinova. Inače, ta zemlja ima za cilj do 2030. godine smanjiti njegov udio za 55%.