Zaštita uljnih tikvi

Prije sedamnaest dana uputili smo preporuku proizvođačima uljne tikve oko moguće primjene herbicida za suzbijanje korova. No meteorološki uvjeti zabilježeni krajem travnja i tijekom prve polovice svibnja, uglavnom su bili nepovoljni za djelotvornost zemljišnih ili rezidualnih pripravaka. Tome je pridonijela značajno manja količina oborina od mnogogodišnjih prosjeka i veći broj vjetrovitih i toplih dana. Nakon dužega vremena, tijekom jutarnjih sati, kiša pada na cijelom području Međimurske županije, što je vrlo povoljno za klijanje i nicanje usjeva posijanih u kasnijim rokovima, odnosno pogodovati će brzom porastu tek izniklih biljaka uljne tikve.

Posljednje četiri sezone bile su dosta nepovoljne ra rast i razvoj usjeva uljne tikve. U 2011., 2012., i 2013. godini, negativno su na prinose utjecale vrlo visoke temperature, štetni UV faktor, suša u osjetljivom razvojnom stadiju oplodnje te rastu i razvoju plodova, dok su protekle 2014. velike količine oborina krajem dozrijevanja i tijekom berbe, uvjetovale trulež i propadanje većeg dijela uroda.

Pokusna iskustva su dokazala da u vrijeme intenzivnog porasta vriježa uljnih tikvi (dužine 30-50 cm), a prije zatvaranja redova, na prinose pozitivno utječu mjere zaštite od biljnih bolesti (plamenjače, pepelnice), te primjena biljnih stimulatora (bio-gnojiva).

Među gljivičnim bolestima najčešće su na uljnim tikvama pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši. U Međimurju se gotovo svake godine, u drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi, jače razvija pepelnica. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga, jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju njezinu razvoju, uz optimalne temperature između 20° i 27°C, te prosječnu vlažnost zraka od barem 50 %. Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama od 20° do 25°C, uz tople, ali vrlo vlažne noći (15° do 20°, a vlaga zraka barem šest sati 100 %), nužno je za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se prepoznaje na najmlađem lišću, gdje se s gornje strane, između lisnih žila, pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru. Neka istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida neposredno prije nego vriježe zatvore šire razmake između redova, povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, no većina proizvođača ne suzbija ove bolesti uljnih tikvi. Zajedno s fungicidima (vidi Tablicu 1.) mogu se koristiti i folijarna hranjiva (bio-gnojiva) s mikro-elementima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke.

Tablica 1. Kemijska sredstva za zaštitu uljnih tikvi od štetnih organizama (većinom temeljem "Naputka za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole pri proširenju primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene"):

*VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. godine, insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL) zabranjena je folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača odnosno pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela. Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

Također, nakon nicanja uljnih tikvi, mogu se protiv travnih korova (npr. protiv kostrve - Echinochloa crus galli) koristiti još i pripravci Leopard 5 EC u količini 1-1,25 lit./ha ili Focus Ultra EC u količini 1,5 lit./ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr