Zaštita uljnih tikvi od bolesti i vrućina

Krajem travnja i sredinom svibnja, upućene su preporuke proizvođačima uljnih tikvi o mogućem izboru pripravaka za suzbijanje najvažnijih štetnih organizama. Obično krajem prve dekade lipnja, usjevi uljne tikve posijani u kasnijim rokovima, svojim vriježama popunjavaju razmake između redova i to su posljednji rokovi kada mjerama zaštite možemo utjecati na moguće prinose.

Od velike količine padalina do toplinskog stresa

Na svim lokalitetima je tijekom prošloga mjeseca zabilježena iznadprosječna količina oborina. Primjerice, u središnjem dijelu Međimurske županije, na mjernom lokalitetu Belica, palo je 175,8 mm oborina, u istočnom dijelu, na lokalitetu Donji Pustakovec 144,6 mm dok smo u zapadnom dijelu županije, na mjernom lokalitetu Trnovčak, izmjerili 180,2 mm oborina. Najveća količina tih padalina zabilježena je u zadnjoj dekadi svibnja. Od početka ovoga mjeseca bilježimo, suho, sparno i vrlo vruće razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama i preko 28°C, pa je većina usjeva izložena toplinskom stresu.

Uljne tikve najčešće napadaju gljivične bolesti

Od gljivičnih bolesti, na uljnim tikvama najčešće se javljaju pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) kao i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši (Aphidae). U Međimurju, gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi, dolazi do jačeg razvoja pepelnice. To prepoznajemo po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Bolest je dominantna, jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice, uz optimalne temperature između 20° i 27°C, te prosječnu vlažnost zraka od barem 50 %.Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama 20° do 25°C, uz tople ali vrlo vlažne noći (15° do 20° vlaga zraka barem 6 sati 100 %), neophodna za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se vidi na mladom lišću, na kojem se s gornje strane, između lisnih žila, pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru.

Pravodobna zaštita povećava prinose

Neka istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida, neposredno prije nego vriježe zatvore šire razmake između redova, povećava prinos koštica u tolikoj mjeri se pokriju troškovi aplikacije i još dođe do određenog viška vrijednosti, no većina proizvođača ne suzbija spomenute bolesti uljnih tikvi. Sredstva za zaštitu bilja mogu se istovremeno koristiti s folijarnim hranjivima s mikro-hranjivima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke (npr. biognojiva ili stimulatori biljaka, te folijarna mineralna makro-i mikro- hranjiva ).

Uljna tikva je stranooplodna biljka, a za oprašivanje su uglavnom odgovorne pčele. Razmještanje nekoliko košnica uz parcelu, u značajnoj će mjeri poboljšati oplodnju, a time i ukupne prinose sjemenki. Poljoprivrednici se pritom moraju pridržavati svih mjera opreza zbog dodatne zaštite pčela.

Prije velikih vrućina uljnim tikvama trebaju lisna hranjiva

Nekih prijašnjih sezona (2011., 2012. i 2013.) potvrđeno je da suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljnu tikvu. Najnježniji biljni organi venu, a tikva često, u takvim nepovoljnim uvjetima, odbacuje tek oplođene ženske cvjetove. Pri toplinskom stresu i nedostatku vlage u zemljištu, biljkama možemo pomoći i primjenom lisnih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina ili morskih alga (npr. Bioplex, Trainer, Drin, Poly-Amin, Megafol, Amalgerol Premium i dr.). Preporučujemo ih primijeniti preventivno, prije razdoblja visokih temperatura i nedostatka vlage, kako bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje. Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisanu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U uvjetima suše i visokih dnevnih temperatura nikako ne preporučujemo prihranu dušičnim hranjivima, bilo u organskom ili mineralnom obliku. Time biljke imaju još veću potrebu za vodom, a i zalijevanje otopinom kopriva u takvim je uvjetima više škodljivo nego korisno. Kod uljne tikve prevelike količine dušika potiču jači razvoj lisne mase i mesnatog dijela plodova, nepovoljno utječu na oplodnju i usporavaju sazrijevanje sjemena.

Na taj je način 2012. godine u poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Mursko Središće, broj krupnih plodova povećan 56,5 %, a ukupni je prinos suhih koštica uljne tikve sorte gleisdorfer 40,9 %.

Mjere zaštite u uvjetima vrlo visokih dnevnih temperatura preporučujemo provoditi u večernjim satima.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr