Zaštita soje i celera od koprivine grinje

Uvođenjem integrirane proizvodnje te, od jeseni 2014. godine, zelenih plaćanja za uzgoj ratarskih kultura, sve veći dio međimurskih poljoprivrednika, na svojim oranicama započeo je proizvodnju soje. Osim suzbijanja korova, važniji zdravstveni problemi pri njezinu uzgoju su pojava plamenjače (Peronospora manshurica) i koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Budući da se od svibnja izmjenjuju razdoblja iznadprosječno toplih i vrućih dana, s onim vrlo kišovitim, posljednjih nekoliko dana pronalazimo prve znakove plamenjače soje. Nakon učestalih kiša u danima od 14. do 28. lipnja, početkom srpnja smo zabilježili suho razdoblje, pri čemu je najviša dnevna temperature zraka u posljednjih tjedan dana veća od 30°, a posljednja dva i od 35°C. Sparina je pritom vrlo naglašena, pa prosječna vlažnost zraka prvog srpanjskog tjedna iznosi 85,2 %.

U takvim uvjetima posljednjih dana pronalazimo znakove plamenjače soje (Peronospora), a na nekoliko lokaliteta u istočnom dijelu Međimurja, pojavljuje se i koprivina grinja (Tetranychus).

Tijekom današnjeg dana očekujemo najviše temperature zraka veće i od 35°C, ali u popodnevnim satima i grmljavinsko nevrijeme, nakon čega će osvježiti.

Plamenjača soje (Peronospora manshurica), se sjemenom raširila diljem svijeta, a u našoj je zemlji spomenuta 1983. godine i od tada se javlja gotovo redovito svake sezone, ali u različitom intenzitetu. Vremenske prilike i osjetljivost sorata soje, značajno utječu na pojavu ove bolesti, a štete nastaju zbog ranije defolijacije, slabije kvalitete sjemena, pa je gubitak uroda od 8 do 12 %. Vrlo visoka vlažnost zraka, učestalo noćno vlaženje usjeva, bilo od rose ili kiše, uz temperature zraka između 15° i 25°C, optimalni su za razvoj plamenjače soje. Plamenjača se uvijek javlja na mladim ili vršnim listovima, u obliku svjetlo-žutih pjega, vidljivih s gornje strane lišća, promjera približno 5 mm. S vremenom se pjege povećavaju i poprimaju nepravilne, zvjezdolike oblike. Naknadno, tkivo unutar pjega postaje tamno-smeđe boje. Na naličju takvih pjega, u povoljnim se uvjetima formira sivkasta prevlaka nespolnih organa. U sjemenskim usjevima soje, urod se ne može prihvatiti kao sjemenski materijal ukoliko se obaveznim zdravstvenim analizama sjemena, utvrdi zaraza plamenjačom iznad 5 %.

No, struka smatra da u merkantilnoj proizvodnji, usjevi soje dobre kondicije imaju približno 30 % više lisne mase koja joj treba za fotosintezu, pa kako zaraza od plamenjače ne prelazi taj kritičan prag. U pravilu se plamenjača soje kemijski ne suzbija (izuzev u sjemenskoj proizvodnji). U Republici Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje plamenjače soje ima samo pripravak Galben-M (1,5-2,5 kg/ha).

Crveni pauk je velika potencijalna opasnost za merkantilne usjeve soje

Puno veći zdravstveni problem i veće ekonomske štete od plamenjače soje pri merkantilnom uzgoju, može izazvati pojava i prekomjerno umnažanje običnog crvenog pauka ili koprivine grinje (Tetranychus urticae). No navedeni štetnik, za svoj razvoj zahtjeva nešto nižu relativnu vlažnost zraka i vrlo visoke temperature zraka (veće od 30°C). U našoj su zemlji značajne štete na usjevima soje zabilježene tijekom 2003. godine. Nažalost, registriranih pripravaka za suzbijanje koprivine grinje (Tetranychus) u usjevima soje, zasada nema u našoj zemlji.

Trenutne temperature odgovaraju pojavi koprivine grinje u usjevima soje, ali je pritom vlažnost zraka još uvijek vrlo visoka, pa još nismo zabilježili naglo povećanje njihove populacije. Također, blizina zakorovljenih površina višegodišnjim korovima kao što su koprive te blizina polja na kojima se uzgaja celer korijenaš, mogu pogodovati jačoj pojavi koprivine grinje na usjevima soje.

Koprivina grinja napada i celer

Naime, na usjevima celera korijenaša u Međimurju i susjednim uzgojnim područjima, bilježimo veće štete od koprivine grinje (Tetranychus urticae) od 2007. godine. Proizvođači celera također u vrućim, ljetnim danima moraju redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva, a osim suzbijanja uzročnika pjegavosti i paleži lišća (Septoria, Cercospora), prema potrebi mogu primjenom abamektina (Vertimec EC, Kraft EC) (0,5-1,0 lit./ha, karenca 10 dana), učinkovito suzbijati koprivinu grinju (Tetranychus) i muhe lisne minere (Agromyzidae), koje smo u jačoj populaciji u usjevima celera i peršina prvi puta zabilježili tijekom svibnja ove godine.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr