Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za povrćare.
Obilaskom terena zasijanim kupusom, primjećena je pojava gusjenica malog kupusara te let kupusnog moljca. Štete od gusjenica očituju se u izgrizanju lista na kojem potom ostaju rupice, dok kasnije rade štete i na glavicama kupusa koji takav više nije za prodaju. Potrebno je pratiti pojavu gusjenica na usjevima i po potrebi provesti suzbijanje. Prskajte prije nego gusjenice uđu u glavice, dodajte okvašvač i veću količinu vode.
Zaštitu obavite nekim od insekticida kao što su Chromorel D, Nurelle D, Rely 40, Sumialfa 5 FL, Karate Zeon, Lambda 5 EC, Vantex, Alverde ili Affirm.
Prije najavljenih oborina potrebno je fungicima provesti zaštitu lista protiv najčešćih gljivičnih bolesti te prilagoditi fungicid terminu berbe. Izaberite između Topsina 500 SC, Ortiva top, Ortiva, Signuma, Infinita, Scora 250 EC ili Nativo 75 WG.
Sredstvo koristite prema priloženoj uputi za upotrebu, na propisani način zbrinite praznu ambalažu, ne tretirajte u vrijeme leta pčela te vodite evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja.
Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.
e-mail: ana.marija.cajkulic@savjetodavna.hr
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.
Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.