Zaštita korjenastoga povrća

U svibnju je na većini međimurskih lokaliteta izmjereno više od 130 mm oborina, a na lokalitetima uz rijeku Dravu čak 168,2 mm, primjerice, kod Orehovica. Temperature zraka su u prve dvije dekade svibnja bile prilično iznad prosjeka, a zadnjih deset dana proteklog mjeseca je obilježilo nešto svježije razdoblje. Ipak, od početka lipnja najviše dnevne vrijednosti rastu iznad 28°C.

Zbog razlike u temperaturi dana i noći, u jutrima nakon 30. svibnja zabilježili smo rosu i maglu. Slijedećih će dana biti vrlo vruće i sparno, no veće se oborine ne očekuju. U takvim okolnostima bilježimo optimalne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, u prvome redu mrkve, peršina i celera korjenaša. U uvjetima vrlo vrućih i sparnih dana, s jutarnjom rosom i maglom, pojavljuju se i prvi znakovi sive pjegavosti celera na sjemenim glavama (Septoria apii).

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera, onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguće ih je prenijeti i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom te topli dani s temperaturama od 26 ili više stupnjeva. Sljedećih tjedan dana i dalje očekujemo dnevne temperature zraka između 27° i 30-tak°C, uz jutarnje rose i povišenu vlažnost zraka, što će ubrzati pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća.

Stoga proizvođačima preporučujemo da pregledaju polja i započnu preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve, koji su usjeve sijali u ranijim rokovima odnosno u vrijeme kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone to dopuštali, a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete zabilježene krajem svibnja i početkom lipnja, odnosno prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3., pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da od sredine svibnja pronalazimo znakove napada minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Proteklog su tjedna primijećene jedinke na već napadnutim biljkama. Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (vidi Tablicu 4.), a protiv muha lisnih minera dopuštena su sredstva na osnovi abamektina, primjerice Vertimec ili Kraft, koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Tablica 4. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnih organizama u celeru:

Usjeve celera korijenaša s porastom dnevnih temperatura u slijedećim danima kontrolirajte zbog prve pojave koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je tek u vrlo vrućim ljetnim danima, a slijedećega vikenda očekujemo dnevne vrijednosti veće od 30°C.

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se mrkva planira vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev, uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti. Isto vrijedi i za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošite barem 350 litara škropiva po hektaru.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr