Zaštita korijenastog povrća

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena krajem mjeseca srpnja o.g., odnosno prije 15 dana! U danima od 7. srpnja do 9. kolovoza o.g. nismo bilježili oborine, naviše su dnevne temperature zraka u tom razdoblju čak tijekom 22 dana bile u rasponu od +30° do +38°C, pa je usjeve mrkve, peršina i celera korijenaša trebalo višekratno navodnjavati! Prema iskustvima iz ranijih sezona tijekom druge polovice kolovoza i prve dekade mjeseca rujna još uvijek očekujemo vrlo povoljne uvjete za jači razvoj bolesti iz skupine pjegavosti i paleži (Alternaria, Septoria), prvenstveno zbog jutarnjih rosa i dnevnih temperatura koje česti dostižu i prelaze vrijednosti +28°C. Na slabije zaštićenim poljima već sredinom srpnja zaraza lišća mrkve i celera bila veća od 60 %! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje pr! inose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina & boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Navedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede je Rješenjima nakon 30. lipnja 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicide navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.!

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u MRKVI od sredine 2011. godine:

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u CELERU od sredine 2011. godine:

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u PERŠINU od sredine 2011. godine:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura ovog tjedna ponovno kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve)! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr. Foto: RGBStock.com