Zamislite svijet bez krumpira - zapad kampanjom spašava dobri, stari krumpir

Krumpir nas je othranio, čut ćemo od mnogih naših starih ljudi, a i danas je, u ovim krajevima to povrće često na jelovniku, možda čak i svakodnevno. Jer ide u sve, od juha, preko priloga, kao samostalno jelo, u pite pa čak i slastice. 

Lički i međimurski - sorte su krumpira koje su postale brend ne samo kod nas nego i izvan granica države. 

No, čini se da u zapadnom svijetu i nije baš tako. Potrošnja krumpira opada u tolikoj mjeri da su u Međunarodnom centru za krumpir u Peruu pokrenuli kampanju "Zamislite svijet bez krumpira" u koju su uključene kompanije iz SAD-a, ali i irski, kanadski, australski, kineski, ruski, norveški i drugi parteneri, navodi The Press and Journal. 

Globalna kampanja iskoristit će u idućoj godini financijska sredstva multinacionalnih kompanija i marketinških agencija širom svijeta u pokušaju zaustavljanja pada potrošnje krumpira. 

Marc de Beaufort, direktor marketinga ove kampanje izjavio je kako konzumacija krumpira pada u svakoj zapadnoj naciji. "Ljudi više nisu u ljubavi s krumpirom. Uđu u trgovinu pa se dive jagodama ili šparogama, a pored krumpira prođu bez emocija. Uzimamo ih zdravo za gotovo. Kao kada si predugo u braku pa se izgubi strast. Najbolji način da se vrati stara strast je da zamislimo život bez njih", duhovito komentira Beaufort. 

U Velikoj Britaniji smatraju kako ovo nije prava poruka za vraćanje krumpira na jelovnike, nego da bi se kampanja trebala bazirati na tome da se radi o vrlo zdravoj namirnici. Ipak, voditelji kampanje misle kako prvo treba vratiti strast za krumpirom. 

I zaista, zašto je do ovoga uopće došlo? Zato jer je čitav svijet postao globalno selo, posebno zapadni svijet gdje se u gotovo svim trgovinama mogu pronaći proizvodi iz svih dijelova kugle zemaljske. Onda ljudi radije kupuju papaje nego domaće šljive, radije pripremaju rižu čiji naziv ne znaju izgovoriti nego krumpir s domaćih polja.

Razmišljaš li o klimi kad kupuješ banane ili hranu u plastičnoj ambalaži? 

Naravno, nije loše povremeno probati i nešto egzotično, hraniti se raznoliko, ali uvijek je najzdravije jesti raznoliko sezonsko povrće i voće s domaćih polja i domaćih voćnjaka.