Pretraga tekstova
Ovaj tjedan će danska vlada predstaviti novu oznaku kako bi krajnji korisnik mogao bolje procijeniti koliki je njegov utjecaj na klimu pristane li kupiti hranu koja ne raste na njegovu području ili u ovisnosti u kakvoj je ambalaži.
Proizvodnja hrane ima velik utjecaj na okoliš. Svi znamo koliko se kemijskih sredstava koristi u proizvodnji bilo koje hrane, bilo hrane za ljude ili za stoku. Sve je popularnija zdrava, ekološki uzgojena hrana. Također, globalizacija je dovela do toga da nam je poznata hrana koja se uzgaja na drugom kraju svijeta, nalazi se i na policama naših trgovačkih centara, sve ju češće koristimo, posebno oni koji su željni nečeg drugačijeg ili zdravijeg.
No, razmišljate li ikada, kada kupujete avokado, chia sjemenke ili banane koji ne rastu ni blizu našeg područja, koliko god one zdrave bile, koliko je energije - za prijevoz, hlađenje i druge procese potrošeno da bi ona uopće došla vama u ruke.
Danci su se dosjetili kako doprijeti do svijesti potrošača - jednostavnom oznakom na prehrambenim proizvodima. Ovaj tjedan će danska vlada predstaviti novu oznaku kako bi krajnji korisnik mogao bolje procijeniti koliki je njegov utjecaj na klimu pristane li kupiti takvu hranu. Također, ambalaža je velika stavka - u što je upakirano meso ili u kakvoj je boci sok.
Pri izdavanju naljepnice morat će se poduzeti nekoliko parametara te će u budućnosti biti potrebno usporediti utjecaj klime s prehrambenom vrijednošću proizvoda, navodi The Local.dk.
Također, pored naljepnice, vlada planira kampanju kako bi potrošačima olakšali kupnju proizvoda koji štite okoliš. Ova se inicijativa razvija u suradnji sa nekoliko supermarketa.
Naime, u svakodnevnom životu mnogo je stvari koje dovode do toga da nepotrebne količine ugljičnog dioksida ne ulaze u okoliš. Tako, primjerice, ljudi koji brinu o okolišu izbjegavaju na godišnji odmor letjeti avionom ili neće prati rublje u slučaju da nisu napunili perilicu. Emisije ugljičnog dioksida u 2016. godini u Danskoj su iznosile 6,7 tona po stanovniku, a u Njemačkoj, primjerice, 9,5 tona.
U budućnosti bi ova nova oznaka mogla olakšati Dancima da u svakodnevnom životu posvete više pozornosti vlastitoj emisiji C02.
U Njemačkoj već postoji nekoliko oznaka koje korisnicima pokazuju koliko utjecaja proizvod ima na klimu. Istovremeno, jedan je trgovački centar u Hamburgu u istraživanju pokazao kako takve oznake često nisu vjerodostojne.
I što onda napraviti? Mislite globalno - jedite lokalno. I naše područje ima niz zdravih namirnica i ako vam je stalo do klime i okoliša, jedite što manje procesuiranu hranu, a što više domaćih, lokalnih proizvoda koje možete kupiti u što manje ambalaže i s potrošnjom puno manje energije. Osim toga, na taj način potičete domaću proizvodnju.
Tagovi
Utjecaj na klimu Oznaka Hrana Danska
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje