Leća se sije u ožujku, uskoredno, na dubinu oko 5 cm i na međuredni razmak 12-15 cm. Može rasti na različitim tipovima tla, ali teška tla mogu dovesti do smanjenog prinosa. Pjeskovito-ilovasta tla su najbolja za uzgoj.
Leća (Lens culinaris) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki koja se kod nas nešto rjeđe uzgaja, a jedan od razloga je to što stare sorte imaju slabiju rodnost. Samooplodna je biljka koja naraste do visine od 0.5 m.
Ima slične morfološke i biološke osobine kao i ostale mahunarke. Korijen joj je vretenastog oblika, stabljika je zeljasta s parno perastim listovima koji na vrhu imaju viticu. Cvjetovi joj se nalaze u skupinama, smješteni su u pazušcu listova, a plod je mahuna u obliku romba s 1 do 3 sjemenke. Vegetacijski period joj traje od 70 do 120 dana.
Leća je osjetljiva na temperature u minusu i može stradati za vrijeme blagog mraza. Najniža temperatura klijanja je 4 do 6 °C, ali je tada klijanje jako sporo pa se obavlja na oko 7-8 °C. Pri temperaturi 24 °C i umjerenoj vlagi zraka i tla, najbolji je rast i razvoj.
Nema velikih zahtjeva za vodom i jako dobro može podnijeti sušu. Isto tako dobro podnosi stagnirajuću vodu nakon obilnijih kiša. Jedino vrijeme kada je osjetljiva na manjak vode su cvatnja, oplodnja i formiranje zrna.
Ova mahunarka se obavezno mora uzgajati u plodoredu. Najbolje predkulture su joj okopavine (krumpir, šećerna repa) gnojene stajskim gnojivom. Ne bi se smjela sijati na istoj površini 4-5 godina.
Osnovna obrada zemljišta se u zimskom periodu izvodi na 25 cm dubine da bi zemljište dobro smrznulo. Predsjetvenu pripremu treba izvesti tako da gornji sloj zemljišta (debljine do 8 cm) bude sitno mrvičast. Leća se sije u ožujku, uskoredno, na dubinu oko 5 cm i na međuredni razmak 12-15 cm. Može rasti na različitim tipovima tla, ali teška tla mogu dovesti do smanjenog prinosa. Pjeskovito-ilovasta su najbolja za uzgoj.
Rano proljeće idealno za sjetvu boba - drevnog povrća Mediterana
Što se tiče uzgoja u hladnijim klimama, može se sijati prvo u posude te ju kad zatopli presaditi u tlo.
U ekološkoj proizvodnji, kako bi sjeme prije niknulo, prije same sjetve može se namakati u čaju od kamilice, valerijane ili pripravku od vode i komposta, a što potiče brži rast i daje zdravije biljke.
Dušična gnojiva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi opskrbe hranivima u prvim fazama razvoja biljke. Kasnije ona sama usvaja atmosferski dušik te na taj način podmiruje svoje potrebe. Prilikom osnovne gnojidbe najbolje je dodati od 500 do 600 kg NPK 7-14-21 ili 8-16-24.
U ekološkoj proizvodnji koristi se zreli stajski gnoj ili kompost biljnih ostataka s vlastitog gospodarstva. Stajski gnoj mora biti potpuno zreo jer se u protivnom za njegovu razgradnju troši mnogo vode, što se negativno može odraziti na rast i razvoj uzgajanih biljaka. Kompost je ekološki najprihvatljivije gnojivo.
Što se tiče uzgoja, nema nekih većih problema s nametnicima. Može se pojaviti samo hrđa, a tada je biljku potrebno iskopati i spaliti.
Kada mahune pri dnu biljke postanu smeđe, a one koje su više na stabljici požute, pravo je vrijeme za početak berbe leće.
Ova biljka zrije neujednačeno, pa veliku pažnju treba posvetiti berbi.
Zrno se nalazi u mahunama i to najčešće 2-3 zrna, smeđe ili zelene boje, iako se mogu naći i narančasta, crvena, žuta ovalna ili okrugla zrna. Promjer zrna kod sitnosjemenih sorti je 3-6 milimetara, dok se kod krupnosjemenih sorti leće on kreće od 6-9 mm. Ova biljka zrije neujednačeno, pa veliku pažnju treba posvetiti berbi.
Ova mahunarka smatra se jednom od najzdravijih namirnica na svijetu. Bogata je vlaknima, ugljikohidratima, proteinima, vitaminima skupine B, a od minerala sadrži velike količine željeza i cinka. Prema istraživanjima, redovna prehrana lećom pomaže pri regulaciji težine jer povećava osjećaj sitosti. Leća je idealna za dijabetičare, trudnice, anemičare.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Lentil | Latinski naziv: Lens culinaris Medik. (sin. Lens esculenta Moench Erwum lens L.)
Leća se najviše uzgaja u Indiji. Lakše je probavljiva od graha, a vrijedna je namirnica s oko 25 % bjelančevina i do 60 % ugljikohidrata. Najbrže procvate pri dužini dana od 15 –... Više [+]Tagovi
Autorica