Zbog E. coli šteta u Hrvatskoj deset milijuna eura
Epidemija bakterije E. coli na koljena je bacila proizvođače povrća u mnogim zemljama Europske unije, no štetu nastalu sve slabijom prodajom povrća zbog straha od zaraze osjećaju i hrvatski proizvođači. Zato se nadaju da će im Vlada izaći u susret - jednako kako su europskim poljoprivrednicima u susret izašle institucije EU-a - i pomoći im prevladati teškoće u poslovanju zbog kojih su ti gubici nastali.
Potvrdio nam je to Zlatko Zagorec, predsjednik Udruge povrćara Hrvatske. “Ministarstvo poljoprivrede zatražilo je da napravimo izračun štete zbog smanjene prodaje i nadamo se da ćemo dogovoriti neki oblik pomoći”, kazao nam je Zagorec.
I u Vladi potvrđuju da su zatražili izračun te da će pokušati pronaći način da pomognu proizvođačima povrća. Jedan korak napravljen je prošlog tjedna kada je počela kampanja s ciljem da se domaćim potrošačima dokaže da je hrvatsko povrće zdravo. Prema procjenama proizvođača, dosadašnja šteta iznosi oko deset milijuna eura, a najviše su stradali proizvođači u Istri, koji su pretrpjeli gubitke od oko deset milijuna kuna. Zato Zagorec ističe da bi, uz promoviranje domaće proizvodnje, Vlada mogla pomoći i tako što bi im osigurala reprogram kredita kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).
I u Europi zapravo još čekaju na konačno utvrđivanje gubitaka kako bi počeli isplaćivati pomoć europskim proizvođačima povrća i voća. Prema grubim procjenama, europski proizvođači zbog E. coli tjedno gube čak 417 milijuna eura. Europska je komisija prvotno najavila da će predložiti svotu od 150 milijuna eura kao kompenzaciju za nastalu štetu poljoprivrednicima čije proizvode zabrinuti potrošači izbjegavaju. No nakon izvanrednog sastanka ministara poljoprivrede u Luxembourgu, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Dacian Ciolos obećao je "značajnije" izdašniji ček, javljaju europski mediji.
Autor: I.Frlan / J.Marić
Tagovi
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
