Vertikalne farme budućnosti - samo nebo je granica!

Majmuni u britanskom zoološkom vrtu Paignton već jedu svježu zelenu salatu uzgojenu na prvoj vertikalnoj farmi u Europi, a odnedavno se krastavci, mahune, patlidžani i jagode s vertikalne farme koja se ne penje u zrak, nego ide tri kata ispod zemlje, nalaze i na policama nizozemskih trgovina.

Ideja vertikalnih farmi postoji još od 1950-ih, a projekti su se već realizirali od Južne Koreje preko Europe do Amerike. Procjenjuje se kako će do 2050. godine gotovo ¾ stanovnika Zemlje živjeti u gradovima, odnosno kako će se sadašnja populacija povećati za oko 3 milijarde ljudi. Kako bi se omogućio što brži i učinkovitiji uzgoj, kao i transport većih količina hrane do potrošača, znanstvenici rješenje vide u vertikalnim farmama.

Organski uzgoj u hranjivim otopinama

Prema nekim znanstvenim izračunima, kako se navodi u jednom stručnom radu zagrebačkog sveučilišta, jedno zatvoreno jutro ekvivalent je za četiri do šest ili čak i više jutara zemlje na otvorenom. Zagovornici vertikalnih farmi tvrde kako su učinci ovdje puno veći za razliku od konvencionalne poljoprivrede. Usjevi poput pšenice, riže, šećerne repe i lisnatog povrća uzgajali bi se u mineralnim hranjivim otopinama ili bez čvrste podloge. Svi bi bili organski uzgojeni, bez upotrebe pesticida, herbicida, gnojiva.

Vertikalni farmeri, za koje tvrtka Fast Future predviđa kako će biti jedno od najunosnijih zanimanja budućnosti, ne bi trebali imati problema s vremenskim uvjetima (tučom, sušom) jer toga ovdje ne bi bilo. Višak vode bi se reciklirao u pitku pomoću isparavanja i transpiracije.

Održiva proizvodnja hrane

Pored toga što bi vertikalne farme oživjele gradska područja, istovremeno bi omogućile održivu proizvodnju hrane kontroliranog podrijetla, ali i bile stalnim izvorom hrane tijekom cijele godine. U područjima s malo vode, poput bliskoistočnih zemalja također bi mogle riješiti problem prehranjivanja stanovništva.

Izvršni direktor Valcente, tvrtke koja je stvorila prvu vertikalnu farmu u Europi, Chris Bradford rekao je kako vertikalne farme mogu biti u gradskim skladištima, nekadašnjim industrijskim postrojenjima, visokim zgradama.

S druge pak strane, oprašivanje bi mogao biti jedan od problema u njima jer bi se ono moralo provoditi, pretpostavljaju znanstvenici, ručno - što bi moglo povećati troškove proizvodnje, a ni infrastruktura ne bi bila jeftina.

Nizozemska tvrtka PlantLab sa sjedištem u Den Boschu izgradila je vertikalnu farmu na kojoj se uzgaja voće, povrće i ukrasno bilje, ali koja ne ide u zrak, nego se spušta tri kata ispod zemlje. Gertjan Meeuws, jedan od vlasnika ove tvrtke rekao je kako ostvaruju tri puta veći prinos od onoga u staklenicima, a troše 90% manje vode od klasičnih farmi. Riječ je o potpuno zatvorenoj farmi gdje nema prirodnog svjetla, a sve se temelji na visokoj tehnologiji koja uključuje čak i matematički izračun za modeliranja rasta biljke.

Foto: brightagrotech.com