Uzgoj salate u plastenicima

Salatu, doduše, možemo uzgajati u negrijanom zaštićenom prostoru, no tada se razdoblje od njezine sadnje do berbe znatno produžuje i zna zimi iznositi i više od 100 dana, što znači da bismo tijekom cijele zime tada uspjeli proizvesti samo jedan turnus salate. Za razliku od toga, u plasteniku ili drugom zatvorenom prostoru koji možemo grijati moguće je
salatu proizvoditi kontinuirano. Naime, salati od sadnje do berbe u takvom je prostoru - ovisno o sorti - potrebno 40-50 dana. Tako, ako smo u dijelu plastenika posadili salatu 15. listopada, mogli bismo je brati već uoči Božića, a salata posa|ena petnaest dana poslije dospjela bi za berbu oko Nove godine. Kako je salata putarica - a upravo o toj salati govorimo - vrlo tražena i u siječnju, veljači, ožujku pa i u travnju - kada su uvjeti za njezinu proizvodnju u nas uglavnom nepovoljni - bilo bi je dobro saditi u grijane plastenike u nekoliko rokova kako bismo je mogli brati svakih 15 dana sve do Uskrsa - približno do kraja travnja.

Opasne bolesti

Za sadnju salati prije svega treba dobro pripremiti tlo. Valja znati da salata ne voli teško tlo pa, ako imamo takvo zemljište, moramo ga popraviti dodavanjem riječnog pijeska. Nadalje, za proizvodnju salate u zatvorenom prostoru potrebno je prethodno obaviti sterilizaciju tla vodenom parom ili kemijskim sredstvima kako bi se suzbili uzročnici bolesti - ponajprije plamenjače i bijele truleži jer te bolesti u plastenicima, gdje je obično zimi vlaga povišena, a osvjetljenje smanjeno, znaju uništiti salatu. Tlo zatim treba pognojiti s oko 4 kg zrelog stajskog gnojiva i s 8-10 dag NPK mineralnog gnojiva formulacije 7-14-21 ili 7-20-30 te ga preorati ili prekopati na dubinu od najmanje 25 cm. Još je bolje ako u plasteniku napravimo povišene gredice - 12 do 15 cm više od razine tla, kako se u predjelu korijena ne bi zadržavalo previše vode, jer bi se korijen »gušio«. U tako pripremljenu zemlju najpraktičnije je saditi već gotove kupljene sadnice uzgojene u stirpornimkontejnerima, koje je moguće nabaviti od za to specijaliziranih proizvođača. Pozornost pritom treba obratiti i na odabir sorte. Za plastenički uzgoj pogodne su samo sorte salate putarice, koje su dovoljno otporne na plamenjaču i uzgojene baš za zimsku proizvodnju, a koje i u uvjetima manjkavog svjetla dovoljno brzo rastu. Takve su npr.sorte amanda, diamant, rapid i dojo.

Kap po kap

Optimalna temperatura za rastsalate za sunčanih dana iznosi 12 do 15! C, a za oblačnih je nešto niža - od 10 do 12! C. Tijekom noći dovoljno je održavati temperaturu na oko 5! C. Naime, ako se salati osiguraju više dnevne i niže noćne temperature, salata brže raste i stvara čvršću glavicu. Salati ne odgovara temperatura viša od 20! C, a kako u našim primorskim krajevima za sunčanih dana u plasteniku zna biti i znatno toplije, potrebno ga je jače prozračivati. Salata se - ako se pokaže potrebnim - dvadesetak dana nakon sadnje može i prihraniti dušičnim gnojivom KAN-om u količini od 1-1,5 dag po četvornom metru.

Salatu - osim u prva 3-4 dana nakon sadnje - nije potrebno prečesto zalijevati. Dovoljno ju je zaliti svakih 7-8 dana s oko 10 litara vode po četvornom metru i to najbolje ujutro, nakon čega je potrebno plastenik prozračiti. Kad salata počne stvarati glavice, najbolje ju je zalijevati odozdo - po mogućnosti sistemom »kap po kap« kako se u glavicama ne bi zadržavala suvišna vlaga i kako one ne bi trunule. Između dva zalijevanja zemlju je potrebno okopati. Dakako, cijelo vrijeme treba kontrolirati zdravlje salate pa ako se npr. pojavi bijela plijesan, zaražene glavice treba odmah iščupati i ukloniti vlagu iz zraka - i kako bi se - po mogućnosti - izbjeglo kemijsko tretiranje salate. Postupimo li po navedenim uputama, moći ćemo uzgojiti dovoljno salate za vlastitu potrošnju, a ako imamo nešto veću površinu pod plastenicima - i za
prodaju - baš u vrijeme kad salate na tržištu ima najmanje i kad je najskuplja.

Autor: dipl. ing. Mirta BLAŽEVIĆ