Uzgoj povrća u zaštićenom prostoru - za koga nije dobra opcija?

Zbog sve većeg broja ljudi na Zemlji, koji će se po procjenama stručnjaka udvostručavati svakih 40 godina, kao i zbog činjenice da se ukupna poljoprivredna površina drastično smanjuje, proizvodnja potrebnih količina hrane predstavljat će jedan od najvećih problema suvremenog čovječanstva. Iz ovih razloga proizilazi osnovni zadatak suvremene poljoprivrede, kontinuirano povećanje proizvodnje i kvalitetan prinos uzgajanih biljaka po jedinici površine.

Pametna investicija

Prema riječima Zorana Lazarova, stručnog savjetnika, uzgoj povrća u zaštićenom prostoru podrazumijeva u stvari uzgoj kultura u plastenicima, tunelima i staklenicima različitog oblika i veličine.

"Svatko od nas ima neki svoj razlog za podizanje plastenika, a najčešće ljudi to čine da u svakom trenutku nadohvat ruke imaju svježe povrće, odnosno zdravu hranu”, kaže on. 

Želite podići plastenik? Evo koja pravila treba slijediti

Plastenik je, po njegovim riječima, pametna investicija koja proizvođaču može uštedjeti dosta novca, a u isto vrijeme i pokazati kako pomoću njega može imati besplatan izvor sunčeve svjetlosti,  kako se razmnožavaju biljke, sakuplja kvalitetno sjeme i kako tijekom cijele godine može uzgajati biljke i imati prvoklasne plodove.

"Oni koji se žele baviti plasteničkom proizvodnjom prije podizanja plastenika trebaju dobro razmisliti o svojim ciljevima, klimatskim uvjetima u kojima ih podižu, a pogotovo s kojim proračunom raspolažu za bavljenje ovom vrstom proizvodnje", poručuje Lazarov i naglašava da se za proizvodnju povrća koriste svi oblici plastičnih tunela, počevši od malih, preko srednjih, do visokih.

Kada su dobri, kada loši

Mali tuneli koji su visine do 70 cm, a širine do 100 koriste se za dodatno pokrivanje biljaka u većim tunelima i plastenicima u hladnijim mjesecima u godini. Ovi tuneli se prilikom proizvodnje na otvorenom koriste samo na početku vegetacije kako bi se biljke sačuvale od niskih temperatura. Međutim, s pojavom viših, mogu biti opasni za biljke jer postoji opasnost od stvaranja opasnih ožegotina koje mogu dovesti i do njihovog sušenja.

Za razliku od njih, visoki tuneli, kako im samo ime kaže, su visine do 250 cm, a širine do 550 cm. Ovi objekti mogu poslužiti i za proizvodnju biljaka s dužom vegetacijom. Međutim, u njima može doći i do propadanja biljaka zato što se ne mogu osigurati adekvatni uvjeti za njihov normalan rast i razvoj.

"Staklenici su čvrste konstrukcije, pokrivene staklom, što omogućava bolje korištenje svjetlosti u njima prilikom razvoja posađenih biljaka. Na taj način proizvođači produžavaju proizvodnu sezonu, ostvaruju veće prihode, a proizvodnja postaje rentabilnija", kaže naš sugovornik i ističe da je u njima moguće gotovo u potpunosti regulirati klimatske uvjete koji su potrebni za uzgoj povrtnih usjeva.

On također upozorava one koji se namjeravaju baviti ovom proizvodnjom da prije podizanja staklenika dobro razmisle o njegovoj namjeni, odnosno što će u njemu uzgajati s obzirom da s proizvodnjom biljnih kultura van sezone mogu ostvariti veću prodajnu cijenu svojih proizvoda na tržištu.

Cjelogodišnja proizvodnja

Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru ima mnoštvo prednosti u odnosu na tradicionalnu proizvodnju. Jedna od glavnih je mogućnost uzgoja povrća u razdoblju kada to nije ostvarivo na otvorenom polju. Time se omogućava cjelogodišnja ili vansezonska proizvodnja.

"To se posebno odnosi na povrćarske biljke tople sezone rajčicu, papriku i krastavac, ali ne zaostaju i biljke prohladne sezone salata, špinat, rotkvice i slično. Kod nas zimska proizvodnja povrća nije ekonomična jer se obnovljivi izvori energije geotermalni izvori, solarna energija, energija vjetra, biomasa još uvijek ne upotrebljavaju u punoj mjeri", ističe Lazarov i naglašava da kombiniranjem proizvodnje biljaka tople i prohladne sezone, zaštićeni prostor može biti u upotrebi gotovo cijele godine, osim tijekom zime u vrijeme mraznog perioda.

Obično se zimi, kada se povrće ne uzgaja u zaštićenom prostoru, uglavnom koristi za pranje čišćenje, dezinfekciju i pripremanje prostora za nove usjeve. Posljednjih godina zbog globalnih promjena klime gotovo svuda u svijetu proizvodnja povrća na otvorenom polju predstavlja ozbiljan problem, te proizvodnja u zaštićenom prostoru ostaje glavni izbor mnogim poljoprivrednim proizvođačima.

Danas su također u upotrebi brojni računalni programi koji su bazirani na većem broju matematičkih modela, a koji pružaju proizvođačima brojne podatke kao što su: potrebno grijanje za određeni tip prostora, izbor vrste povrća i sortimenta, način proizvodnje, pogodan tip zaštićenog prostora.