Iza nas je jako teška godina, no bojim se da nam predstoji još teža kako za proizvođače, tako i za potrošače. Inflacija je podivljala i pitanje je koliko će potrajati, kaže Marko Hladika.
Ovogodišnji urod kupusa bit će i do 40 posto manji od prosjeka, pa Marko Hladika, direktor tvrtke Desyre iz Nedeljanca, najavljuje da će proizvođači biti prisiljeni podići otkupne cijene.
Ova tvrtka, koja je osnovana još 1992. godine, na 35 hektara poljoprivrednih površina uzgaja krumpir i varaždinsko zelje, te pšenicu i kukuruz zbog plodoreda, a u plasteničkoj proizvodnji, na 1.200 četvornih metara, uzgajaju i rajčice, paprike, krastavce i drugo povrće. Ujedno se već 30 godina bavi i uvozom te distribucijom kvalitetnog sjemenskog krumpira iz Nizozemske.
"Ljetni period je bio izuzetno sušan, pa će i prinosi ove godine biti manji od prosjeka. Padaline nisu bile pravilno raspoređene, jer je nakon duge suše u ljetnim mjesecima posljednjih nekoliko dana pala velika količina kiše", kaže dodajući da sada strahuju i od pojave bakterijske truleži Xanthomonas campestris na varaždinskom zelju koje je posebno osjetljivo na tu bolest koju nije moguće suzbijati s klasičnim fungicidima.
Budući da će urod biti niži za 30 do 40 posto, toliko će porasti i cijene kupusa. Sada kilogram varaždinskog zelja u trgovinama košta između 5 i 6 kuna, a njihova veleprodajna cijena je između 3,5 i 4 kune za kilogram. Ovo je naime, bila jako neobična godina, ne samo zbog velike suše, nego i zbog rata u Ukrajini, što je za posljedicu imalo značajni porast troškova proizvodnje, prvenstveno mineralnih gnojiva.
Dušična gnojiva poskupjela su, primjerice, čak i do 400 posto. "Stoga novi, dodatni rast troškova proizvodnje možemo očekivati u idućoj proizvodnoj godini, jer će poskupjeti i sadni materijal, a značajno povećanje troškova imamo i zbog skuplje električne energije i plina", opisuje navodeći da je trošak za električnu energiju već sada veći i do 400 posto, a za nekoliko mjeseci mogu očekivati i rast cijene plina.
Tako da će bez ozbiljnih intervencija, ne samo naše države nego i Europske unije, imati ozbiljne probleme, puno veće nego što su imali ove godine. "Iza nas je jako teška godina, no bojim se da nam predstoji još teža, kako za proizvođače, tako i za potrošače. Inflacija je podivljala i pitanje je koliko će potrajati ovakva situacija", naglasio je Marko Hladika ističući da nestašice zelja ipak neće biti, jer će manji urod na domaćim poljima biti nadoknađen iz uvoza, no, pitanje je po kojoj cijeni ćemo uvoziti zelje iz Poljske, Francuske ili Nizozemske.
Ovaj poljoprivredni proizvođač iz Nedeljanca upozorio je kako ćemo zbog klimatskih promjena u budućnosti imati sve više problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Cijela Europa je ove godine imala problema sa sušom, a naš je problem taj što nemamo sustave za navodnjavanje.
"To je problem s kojim smo se trebali početi baviti još prije trideset godina, pa sada možemo tek gasiti požar, umjesto sustavnog rješavanja problema", upozorava.
Kaže da je navodnjavanje prvenstveno vezano uz logistiku i isplativosti njegovog uvođenja na malim parcelama kakve imamo u ovom dijelu Hrvatske. Kada imate manji broj većih parcela logistički je puno lakše i jeftinije navodnjavati, no kada imate rascjepkane parcele kakve su kod nas, imate ozbiljan problem.
"Uz to je vezan i problem s radnom snagom, s kojim se suočavamo već godinama. Svi govore o manjku konobara i kuhara, a na našim poljima nema tko raditi. Taj problem nećemo moći riješiti uvozom radne snage iz Filipina ili Nepala, nego sustavnom politikom", upozorava.
Hladika dodaje i da poljoprivreda nije djelatnost u kojoj se radi 8 sati dnevno, navodnjava se noću, a za noćni rad je posebno teško pronaći motivirane radnike, bez obzira koliko ih plaćali. Imamo cijeli niz sustavnih problema u poljoprivrednoj proizvodnji koje nismo rješavali, unatoč tomu što smo u vrijeme epidemije i lockdowna vidjeli koliko je važna samodostatnost u proizvodnji hrane.
"Nisam protiv uvoza, dapače, ukoliko nemamo dovoljno vlastitih proizvoda, logično je da ih uvozimo, ali je glupo da uvozimo ono što možemo proizvoditi sami", istaknuo je direktor tvrtke Desyre, koja zapošljava više od 40 ljudi.
Zbog suše su ove godine smanjeni i prinosi drugih kultura koje uzgaja ovo poduzeće iz Nedeljanca, pa je ovogodišnja poljoprivredna proizvodnja na samoj granici rentabilnosti.
"Prosječni pad prinosa krumpira je 50 do 60 posto, no tamo gdje polja nisu navodnjavana urod je bio maksimalno 20 tona po hektaru, dok je redovni prinos između 40 i 50 tona", otkriva.
Krumpir, kaže, sada ima relativno dobru cijenu, međutim, zbog značajno većih inputa ova je proizvodnja na samoj granici rentabilnosti. Kultura je to koja na temperaturi zraka iznad 27 stupnjeva Celzijusovih prestaje rasti, a cijelo smo ljeto imali više temperature, pa je bilo umijeće cimu sačuvati koliko - toliko zelenom. Zbog suše i visokih temperatura imali su problema i s uzgojem luka, mrkve, praktično sa svim kulturama koje uzgajaju.
"Trebalo je puno volje, entuzijazma i umijeća da ove godine izvučemo pozitivni rezultat u proizvodnji gotovo svih poljoprivrednih kultura. Kako bi smanjili sve veće ulazne troškove, posebice mali proizvođači sada su prisiljeni štedjeti, poglavito na umjetnim gnojivima, što će posljedično dovesti do manjih prinosa, tako da će hrana u idućih nekoliko godina biti sve skuplja i skuplja", najavljuje.
Ujedno, zbog porasta troškova proizvodnje sve će više poljoprivrednika morati uzimati i kredite kod banaka. Ranije su takva zaduženja u pravilu zatvarali s merkatilnim robama, najčešće s pšenicom, kukuruzom ili krumpirom, no nije isto treba li nekoga kreditirati s 30 tisuća kuna po hektaru ili s 13 tisuća kuna.
"Rizici su sada puno veći i bit će potrebna pametna politika na razini Europske unije da bi se sačuvala poljoprivredna proizvodnja", zaključio je Marko Hladika, direktor tvrtke Desyre.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
