Ovogodišnja suša, kao i ekstremno visoke temperature u Slavoniji, nepovoljno su utjecale na prinose jednogodišnje zeljaste biljke, pedesetogodišnje Ane Matić, koja se ove godine, u odnosu na prethodnu, suočava s trostruko smanjenim urodom.
Ovogodišnja suša, kao i ekstremno visoke temperature u Slavoniji, nepovoljno su utjecale na prinose jednogodišnje zeljaste biljke, Ane Matić, koja se ove godine, u odnosu na prethodnu, suočava s trostruko smanjenim urodom.
"Na sadnju salatnog krastavca na otvorenom, koji je, inače, kada govorimo o uzgoju na mreži, zahvalna kultura čiji plodovi u slušaju pogodnih vremenskih uvjeta ne gorče, pod pola jutra zemlje odlučili smo se zbog fitonutrijenata kojima su bogati. Obiluju, stoga, jedinstvenim antioksidativnim, protuupalnim i antikancerogenim svojstvima zbog čega su, u dobrim proizvodnim godinama, svakodnevno u našim salatama.
Danas se, zbog smanjene količine oborina i visokih temperatura, suočavamo s trostruko smanjenim urodom i gorkim plodovima koji su rezultat reakcije biljke na poremećaj u vremenskim uvjetima i nedostatak vode tijekom proizvodnje. Zbog izbjegavanja gorčine plodova, iste smo povremeno zalijevali vodom koja je prethodno odstajala na suncu, kako ne bi doživjeli šok zbog hladne vode.
Također smo, s ciljem zadržavanja vlage, površinski sloj prekrili slamom kako bi ista zadržavala vodu, no kiše gotovo i nije bilo pa su plodovi izostali. Trud se nije isplatio. Ove je godine gotovo sve podbacilo", objašnjava Ana kojoj okomit uzgoj krastavaca donosi uštedu na prostoru jer se, s obzirom na jutro zemlje s kojim raspolaže, bori za svaki centimetar slobodnog prostora.
Govorimo li o listovima, isti su spaljeni, smeđe -žute boje, a s obzirom na to da se ova marljiva ljubiteljica poljoprivrede trudi biti ekološki proizvođači, krastavce šprica samo s koprivom koja je kao tekuće gnojivo pravi penicillin.
Gnojidbu je obavila s kompostom i stajskim gnojem, no usprkos tome, suša joj je, s obzirom na to da je poljoprivreda tvornica na otvorenom u kojoj uvijek nešto podbaci, narušila ovogodišnji rad i trud oko krastavaca koji sadrže polifenole lignane koji smanjuju rizik od nekih tipova raka i kardiovaskularnih bolesti.
Foto: Roberta Kljenak
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 9 sati
Pa koga zanima domaća poljoprivreda ? VLADINU HPK , sigurno NE ! Isto ne zanima to ni hrvatske političare , koji nemaju veze o poljoprivredi , a Više [+]
