Troškovi sadnje krumpira 200 posto veći nego lani, skuplji plavi dizel samo dolio ulje na vatru

Sadnja krumpira u Moslavini je ušla u završni tjedan, nakon što je krenula još sredinom ožujka, poslije jake hladne fronte. No, i nju obilježava povijesno najskuplja proljetna sadnja uslijed drastičnog poskupljenja cijena mineralnog gnojiva, goriva kao što je plavi dizel, ali i pesticida. Sveukupno, kažu proizvođači, skuplja je za čak 200 posto.

Predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira Nikola Stepić smatra da lanjsku sezonu, gdje su nešto bolje prošli oni koji su imali sustav za navodnjavanje, treba što prije zaboraviti, jer su uslijed klimatski nestabilne godine, koju su obilježila dva ekstrema, imali gotovo 20 posto smanjene prinose.

"Otkupna cijena je bila za desetak posto viša, što nije dovoljno, ali je bolje nego prije, te nema odustajanja jer smo uspjeli na vrijeme, prije ovoga drastičnog poskupljenja, nabaviti još u studenom sav potrebni repromaterijal", otkriva Stepič koji se uzda u kooperantski odnos sa Intersnackom Adria iz Hercegovca u Moslavini.

Trošak sadnje 1.250 eura po ha veći nego lani

Prema njegovim riječima, hladno proljeće je prošle godine osjetno usporilo vegetaciju, što se zamalo dogodilo i ove godine, ali je početak same sadnje obilježilo lijepo i toplo vrijeme te se nada da ove godine neće biti jakih mrazeva u travnju, koji su prošle godine bili učestali u središnjoj Hrvatskoj. 

Najveći proizvođač industrijskog krumpira u Hrvatskoj, obiteljski obrt Agro Puškarić iz Kaniške Ive u Moslavini, ove će godine posaditi ukupno 300 ha, a za ispunjenje ovoga ambicioznog plana, uz 14,5 posto veću otkupnu cijenu, ostalo im je posaditi još 80 ha do početka travnja. Mladi agronom Filip Puškarić, koji polako preuzima veliki obiteljski posao, kaže da su ovogodišnju sezonu obilježili povijesno visoki troškovi, koji po ha industrijskog krumpira iznose čak 1.250 eura više nego lani.

"Bili bi i više od 2.000 eura da nismo na vrijeme, još prije pet mjeseci, nabavili sav potrebni repromaterijal odnosno prije nego li su njegove cijene otišle 'u nebo'", napominje.    

Ipak, drži da su i pored toga, kao i uz nabavu novog traktora, gusjeničara, koji im je prepolovio troškove, a i puno kvalitetnije obrađuje tlo, blizu 'tanke granice' isplativosti ove proizvodnje. Naime, jako velika stavka u kalkulaciji proizvodnje je trošak koji ide na plavi dizel, a za kojega drži da ga nemaju dovoljno svi ozbiljni ratarski prizvođači u Hrvatskoj. Osim toga, njegovo novo poskupljenje od čak 1,40 kuna po litri, od utorka, samo će doliti "ulje na vatru".

Neće poskupjeti prije Velike Gospe?

"Plavog dizela imaju dovoljno jedino ekološki proizvođači, koji ga još i preprodaju na crnom tržištu, dok nama ostaje da ga spremamo preko godine, kako znamo i umijemo, kako bi imali čime obaviti sve skuplju sadnju", opisuje.

Na naše pitanje hoće li sve navedeno dovesti do povećanja cijena krumpira na domaćem tržištu, Puškarić oprezno kaže da to može biti tako, ali i ne mora. Njegovu cijenu na globalnom tržištu, pa tako i hrvatskom, određuju velike zemlje, kao što su Njemačka, Francuska i Češka. "U slučaju da budemo imali očekivano vrhunske prinose, s tim da moramo znati da je naš problem i skladištenje, onda ćemo nešto pametniji biti u vrijeme oko Velike Gospe. Dakle, oko 15. kolovoza, bih se usudio dati takvu prognozu", kaže naš sugovornik.

Njegov mladi kolega Kristijan Bengez iz Velikih Zdenaca, posadit će ove godine 35 do 40 ha krumpira, a očekuje prinos od 40 tona po hektaru, što bi samo donekle ublažilo, ako se ostvare planovi, goleme troškove.

Na naš upit je li dovoljna vladina pomoć od 200 milijuna kuna na ime sufinanciranja povećanih troškova gnojiva, a što će podijeliti čak 88.000 korisnika, čuli smo da je to oko 300 eura po jednom korisniku, što jedan veći traktor u sjetvi potroši za manje od jednoga radnog dana.