Pretraga tekstova
U toj su ih kombinaciji sijali naši stari, a i američki Indijanci. Jedno drugom su potpora i zaštita - kukuruz šećerac, grah i tikve
Travanj je mjesec kada se intenzivno pristupa sjetvi povrća, kako na zatvorenom, tako i na otvorenom. Naravno, trenutak sjetve određuju vremenske prilike pa vjerujemo da će ju neki od vas na otvorenom odgoditi s obzirom na niske temperature.
Mnogi povrtlari, kako profesionalni, tako i hobisti, u svojim vrtovima siju kukuruz šećerac (ili pak obični), grah i tikve. Upravo su ove tri povrtne vrste specifične za sjetvu u travnju. Kukuruz se uobičajeno sije početkom ovog mjeseca, ako vrijeme dozvoli, dok tikve i grah ipak čekaju nešto toplije dane i kraj mjeseca.
Ono što je specifično za ove tri vrste je to što su dobri susjedi u vrtu, u toj kombinaciji su ih sijali i naši stari, ali i američki Indijanci i to pod nazivom "tri sestre".
Prednosti ovakvog načina uzgoja su brojne. Zajedničko za ove tri kulture je što štede prostor, pozitivno djeluju jedna na drugu, štite se od štetnika, smanjuju pojavu bolesti. Tako kukuruz postaje armatura uz koju raste grah.
Zauzvrat vitice graha kukuruzu daju stabilnost i štite ga od nepovoljnog vremena i drugih utjecaja. Grah je mahunarka i ima sposobnost fiksacije dušika. To znači da tlo obogaćuje dušikom koji služi kao hranivo za druge dvije biljke.
Tikve formiraju velike listove koji prekrivaju zemljište, što spriječava rast korova i štiti od prevelikog isparavanja.
Za sjetvu odaberite sunčanu lokaciju. Prvo se obavlja sjetva kukuruza, kako bi dovoljno narastao da se uz njega penju vitice graha koji brzo niče i raste. Sjetva kukuruza se u kontinentalnom dijelu obavlja u prvoj polovini travnja, tikve od sredine, a graha na kraju mjeseca.
Pišite nam u komentarima ispod teksta - jeste li već posijali kukuruz ili čekate ljepše dane? Hoćete uz njega sijati grah i(li) tikve? Koja kombinacija vam je najbolja? Imate li kakav trik ili možda trebate savjet?
O svakoj kulturi ćemo detaljnije pisati u narednim danima. Svakako nas pratite i komentirajte!
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Tikva Sjetva Tri sestre Dobri susjedi Grah Sjetva u travnju
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 14 sati
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 dana
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 dana
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Stana Nikolić
prije 2 godine
Uvijek se sijao grah uz kukuruz. Brao se prije berbe kukuruza i stavljao na sušenje na velike plahte ili cerade. Kad se osuši, gazi se i odvaja pljeva od zrna. Onda se još na vjetru ispuhuje ta pljeva. Posao je to, ali ima ljudi koji i danas tako rade, koji imaju svoj grah, siju ga isto uz kukuruz. A bundevice i razne tikve, dubleke, njih se sijalo na kraj bašče ili blizu đubreta. A može i tako uz kukuruz ko je imao par redova u bašči.
Maja Celing Celić
prije 2 godine
Sad još samo moram nabaviti šećerac, staru sortu graha imam, a i bunedva Sve troje će "na kraj njive"