Sve manje zainteresiranih za proizvodnju duhana

Ove godine na sirovnskom području Hrvatskih duhana duhan je posađen na 4. 181 hektar, od čega je 3. 870 hektara tipa virginija, a 311 hektara burleya.
To je nešto manje nego lani jer su tu kulturu prestale proizvoditi dvije velike plantaže, a zbog loših proizvodno-financijskih rezultata nije ugovorena proizvodnja i s osam poljoprivrednika - kooperanata iz ranijh godina.

No, kada se sve zbroji i oduzme, duhanci ipak još uvijek mogu biti zadovoljni u odnosu na proizvođače drugih poljodjelskih kultura.
- Planirali smo proizvodnju od 10 tisuća tona, ali realno, godina nije bila naklonjena duhanu. Ako mraz ne dođe prije 15. listopada, rezultati će biti dobri. Proizvodnja duhana, od sadnje i sjetve do zadnje berbe, traje čak šest mjeseci, pa različiti uvjeti kroz tako dugo razdoblje utječu na nju. Ova klimatska godina je vrlo specifična pa je do izražaja, više nego inače, morao doći rad i struka. Ocjena svjetskih kupaca hrvatskog duhana i znanstvenika na prošlotjednom Danu polja duhana je da su duhani na našim poljima, unatoč svemu, dobri jer nema primjedbi na kvalitetu i zrelost duhanskog lista. Što se berba više približava kraju, mnogi korigiraju svoje procjene i nadaju se relativno dobrom rezultatu. Mislimo da smo izvukli maksimum i da možemo ponoviti staru tezu da duhan niti jedne godine ne iznevjeri čovjeka, već mu vraća onoliko koliko je u njega uloženo. Pokusi pokazuju da se i lošoj godini sa strukom i tehnologijom može doći do zadovoljavajućih rezultata, tvrdi predsjednik Uprave virovitičke tvrtke Hrvatski duhani, Mirko Boić, naglašavajući kako su agrotehničke mjere, zalamanje i zaštita od bolesti, obavljane na visokoj tehnološkoj razini unatoč klimatskim nepogodama.

Boić: Proizvodnja koja ima budućnost

No, jedan dio proizvođača čak je povećao površine jer nalaze interes u proizvodnji duhana čime se nastavlja put okrupnjivanja proizvodnje. Hrvatski proizvođači duhana su ljudi između 30 i 40 godina. To su mlada domaćinstva pa ova proizvodnja, uvjeren je Boić, ima svoju budućnost.
- Kako bismo osigurali budućnost, moramo zadržati kvalitetu i što se tiče zrelosti i što se tiče pušačkih svojstava, povećati prinose po hektaru sa sadašnjih 2.300 na 2.500 kilograma, primjenjivati svjetske standarde u zaštiti okoliša te smanjiti troškove proizvodnje u procesu sušenja i troškove radne snage, ističe Boić.

Aragović: Sve manja zarada

No, Željko Aragović, predsjednik Udruge proizvođača duhana Krupan list, pak dodaje da su proizvođači duhana u 2010. imali klimatološki lošu godinu. U svibnju i lipnju palo je četiri puta više padalina od prosjeka, pa su duhani ostali pod vodom. Dio se oporavio, ali list ima manju specifičnu težinu, što smanjuje prinos.
- Kad gledamo oragnoleptički, duhani ne izgledaju loše, pa bi kvaliteta trebala biti dobra zbog čega očekujemo i nešto veću cijenu nego prošle godine, kaže Aragović, ali i dodaje da troškovi u proizvodnji duhana iz godine u godinu rastu, u prosjeku 7 do 8 posto, jer je riječ o skupoj, radno-intenzivnoj kulturi. U isto vrijeme smanjeni su poticaji za 13,4 posto pa je teško da proizvođači duhana nađu motiv za tu proizvodnju u 2011. godinu, ako ne dođe do neke korekcije cijene. - Naime, u ukupnim troškovima energija sudjeluje s 28 posto, a ove godine je plin poskupio za 54 posto. Pokušali smo pokrenuti akciju da se proizvođačima smanji cijena plina tako da iziđu iz kategorije industrije jer je njihova potrošnja u prosjeku 8.000 kubika, što je mnogo bliže kategoriji kućanstva. Cijena nekih repromaterijala je snižena, ali će u konačnici troškovi opet biti više za 8 do 9 posto, veli Aragović.

Autor: Goran GAZDEK