Suzbijanje korova u povrćarskim usjevima

Toplo i vlažno vrijeme u proteklom periodu, utjecalo je na veću pojavu korova. Oni prave problem svim poljoprivrednicima, pa tako i povrćarima. Na pojavu korova u vrtovima utječe i veliki međuredni prostor, kao i intenzivna gnojidba stajnjakom i zalijevanje. Povrće je vrlo osjetljivo na štetno djelovanje korova, daleko osjetljivije od ratarskih kultura, pa ih je potrebno ukloniti.

Svako povrće zahtijeva različitu njegu

Zbog velike raznolikosti povrćarskih kultura, kao i načina uzgoja biljaka, suzbijanje korova vrlo je različito. "Osnovni načn suzbijanja korova u povrtlarskim usjevima su intenzivne, pravilno i na vrijeme izvedene agrotehničke mjere kako osnovne, tako i dopunske obrade zemljišta, a naročito primjena mjera njege usjeva i to bilo korištenjem mehanizacije, bilo okopavanjem ili plijevljenjem", navodi se u prezentaciji Visoke poljoprivredno prehrambene škole iz Prokuplja.

Dodaje se da se za povrćarske usjeve ipak ne mogu dati opća načela, već se mora proučiti svaka kultura i način njenog uzgoja, pa da se shodno tome pristupi planiranju i izvođenju mjera suzbijanja korova.

Upotreba herbicida

Suzbijanje korova primjenom herbicida zahtijeva dobro poznavanje biljaka, kao i svojstva i spektar djelovanja herbicida. Različite povrćarske kulture, čak i u okviru iste porodice ili roda, mogu imati različiti stupanj osjetljivosti na djelovanje istog herbicida.

"Zbog toga je pri primjeni herbicida značajno odabrati vrstu, količinu, vrijeme i način primjene herbicida, tako da poluče maksimalnu efikasnost u odnosu na korove, bez opasnosti toksičnog djelovanja na uzgojnu biljku", navodi se. Također, treba voditi računa o dužini vegetacijskog razdoblja i intenzitetu zalijevanja, kao i o povećanom sadržaju organske tvari u zemljištu.

Potrebno je voditi računa o tome koja će se kultura saditi u sljedećem proizvodnom ciklusu, jer neke vrste povrća mogu biti osjetljive na pojedine herbicide, odnosno njihove ostatke u zemljištu. 

Kada se koji herbicidi koriste?

Herbicidi se mogu koristiti prije sjetve, odnosno sadnje, ali i nakon obavljenog posla, a prije nicanja. Također, postoje i oni koji se koriste nakon nicanja. Prije sjetve koriste se oni lako isparivi i unose se frezom ili tanjuračom. Nakon sjetve koriste se kontaktni herbicidi (djeluju prije nicanja kulture), oni s kontaktno-rezidualnim djelovanjem (djeluju na iznikle korove i oni koji će tek izniknuti) i s rezidualnim djelovanjem (djeluju na korove koji će tek izniknuti). Posljednje dvije grupe koriste se i nakon nicanja kulture.