Štitasti moljac na kupusu, rajčicama, krastavcima... Koje mjere poduzeti?

Proizvođači kupusa se žale na pojavu kupusnog štitastog moljca Aleyrodes proletella. Javlja se i na drugim kulturama koje uzgajamo, a česta je na rajčici, krastavcima, salati, cvijeću. Štetu pričinjavaju odrasli kukci i larve sisanjem biljnih sokova. Na biljkama se razvijaju velike kolonije koje za nekoliko dana mogu da unište biljku domaćina.

Odrasli insekti su malih dimenzija, bijeli. Ženka položi oko 130 jaja na kupusu, do 150 jaja na rajčici, a na krastavcu i do 300. U ovisnosti od temperature, larve se izlegu za nekoliko sati i hrane se na listovima, prenose uzročnike biljnih oboljenja, bakterije i viruse i pomažu širenje gljivice čađavice.

Optimalne uvjete za razvoj ima u plastenicima, u godinama kada je toplo i dovoljno vlažnosti sve češće se javlja i na otvorenom. Tome doprinose pregusta sjetva i sadnja, loše prozračivanje, previše dušičnog gnojiva i stres koji slabi imunitet biljaka. Simptomi napada su vidljivi kroz pojavu uvenuća i usporavanja rasta. Prag štetnosti je jedan kukac na 100 biljaka.

Poduzmite preventivne mjere

Kao i kod svih štetnika, možemo prevenirati njihovu pojavu ili smanjiti njihov utjecaj. Ove mjere su odgovarajuće za zatvorene prostore i manje površine. Uzgajajte sorte i hibride koji su otporniji, odnosno koji imaju čvršće listove. Usjev ne smije biti pregust. Izbjegavajte obilnu gnojidbu dušičnim gnojivima jer pospješuju rast mladih, zelenih dijelova i slabe strukturu biljnog tkiva, postaje mekše. Kada primijetite odrasle mušice, možete ih ručno sakupljati ili isprati mlazom vode.

Donosite bubamare i parazitske osice u svoj plastenik.

Korisna bubamara: U tijeku života pojede oko 6.000 raznih štetočina

Parazitske osice privucite prskanjem kupusa slatkim pripravkom od šećera ili pekmeza. Dobru zaštitu pružaju fotomreže finog tkanja. Mogu se postaviti na vrata i otvore plastenika ili možemo prekriti gredicu. Uništavajte korove koji ih privlače, poput divlje repe, rusomače. Pored kupusa sadite biljke koje svojim mirisom tjeraju mušice: češnjak, rajčicu, kopar, borač, kadulju. 

Zaštita iz prirode

Ne moramo uvijek posezati za kemijskim sredstvima, u prirodi možemo pronaći sastojke za neškodljive insekticide. Na vrhu popisa su crveni luk i češnjak. Ovo sredstvo će osim zaštite od bijelih mušica zaštititi biljke od drugih štetnika, infekcija i poboljšati im imunitet.

Pripravak od češnjaka se priprema tako što se oko 750 g češnjaka, nije ga potrebno guliti već samo usitniti, prelije s 10 l vrele vode i ostavi da se prohladi. Prije primjene sredstvo se razrijedi s vodom u omjeru 1:1.

Od listova omotača crvenog luka i listova ili zaperaka rajčice priprema se efikasno sredstvo. Zatim od pepela, gorušice, sode i joda, crvenog luka. Ovi pripravci djeluju preventivno, na početku napada i kod malih kolonija. Tretiranja se ponavljaju u toku vegetacije i najbolje ih je mijenjati.

Zašto je dobar i za što se sve koristi pepeo?

U slučaju da koristite kemijska sredstva obavezno vodite računa o karenci. Koriste se sredstva na bazi piriproksifena, deltametrina.