Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Plastenički uzgoj
  • 14.12.2021. 09:00

Stevan Mesarović: Ne žurite s ranom sadnjom povrća u plasteniku

Neki proizvođači s pikiranjem kreću već u prosincu što je također pogrešno, istaknuo je stručnjak za plasteničku proizvodnju povrća i menadžer prodaje Yara gnojiva za Balkan.

Foto: Depositphotos/FS-Stock
  • 569
  • 70
  • 0

Povrćari griješe ako već u ožujku sade povrće u svojim plastenicima jer to nije dobro, naglasio je Stevan Mesarović, stručnjak za plasteničku proizvodnju povrća i menadžer za prodaju Yara gnojiva za Balkan, na nedavno održanom predavanju u Mrkonjić Gradu, u susjednoj BiH. 

Isto tako, dva do tri tjedna ranija sadnja u travnju znači samo tri do četiri dana raniju prodaju na tržnici, ali je problem što je tada prinos daleko manji, upozorio je.

"Neki proizvođači s pikiranjem kreću već u prosincu što je također pogrešno. Idealno vrijeme za sadnju rajčica u plastenicima je 40 do 45 dana jer mlađe biljke sa četiri do pet listova bolje podnose ukorjenjivanje. Ukratko rečeno, bolje će se primiti ako se kasnije posade", poručio je. Kaže da je 40. dan od nicanja pravo vrijeme za sadnju paprika, a od 28. do 32. dan za sadnju krastavaca. Istaknuo je i da ispod 15°C ne treba saditi ili sijati povrće.

Ne dodavati vapno ako nije izvorska voda

Što se tiče vlažnosti zemljišta za sadnju, važno je da ono nije ni previše vlažno ni previše suho. Nakon tri do četiri godine, u plastenicima je poželjno praviti gredice, jer je dokazano da je prodiranje zraka u korijenov sustav biljaka tada 50 posto brže. 

Ukoliko se koristi voda iz gradskog ili seoskog vodovoda, u tlo u plasteniku nije potrebno dodavati vapno jer već sadrži dovoljno kalcija. Ph vrijednost od 5.5 do 6 idealna je za plastenički, a od 6.7 do 7.2 za uzgoj povrća na otvorenom.

Stevan Mesarović detaljno je opisao svaku fazu proizvodnje (Foto: Bojan Kecman)

Jedna od grešaka koju prave proizvođači povrća tiče se navodnjavanja. Znanstveno je dokazano da bi biljke trebalo navodnjavati ne u večernjim, već u jutarnjim satima jer tada počinju fotosintetski procesi.

"U periodu kada počinje fotosinteza korijen uzima hranjiva, a riječ je o temperaturama od 26, 27 stupnjeva. Poželjno je da se u uvjetima izuzetno visokih temperatura, u popodnevnim satima biljkama da još malo vode kako bi se rashladile i da ono što korijen usvoji, prijeđe u plod. Noću, poslije sparnog dana, plodovi su topliji i korijen neće uzimati hranjiva iz lista", naglašava Mesarović.  

Zgorjeli stajnjak i veći prolaz između redova

Osnovu ishrane povrća trebao činiti stajnjak i prihrana tekućim gnojivima. Stajnjak bi trebao biti star barem godinu dana, a da se u tom periodu prevrne barem dva ili tri puta. Količinski je dovoljno 4 - 10 kg/m2 zgorjelog stajnjaka, a tko ga nema, može koristiti organsko, peletirano gnojivo. U tom slučaju koristi se 25 kg/100 m2.

Ishrana povrća vodotopivim gnojivima, kroz sustav za navodnjavanje, također je vrlo važan segment ako proizvođači žele dobar prinos s kvalitetnim plodovima.

"U prvim fazama dovoljno je 0.25 – 0.35 grama hranjiva po biljci na dan. Ako u plasteniku na 100 metara kvadratnih imate 280 biljaka, do cvjetanja je potrošnja hranjiva na toliki broj oko 600 grama tijekom tjedna. Gram gnojiva po litri vode, na bačvu od 500 litara. To je putokaz", precizira te nastavlja: "U cvjetanju se količina utrošenih hranjiva povećava na 1100 grama tjedno, a u fazi plodonošenja, 1900 grama tjedno", pojasnio je i dodao da biljkama, prije naglog rasta plodova, najviše treba dodavati kalija.

I tu treba pripaziti jer visok sadržaj tog elementa dovodi do poboljšanja kvalitete ploda, a niži do povećanja prinosa. U slučaju nedostatka bora nema formiranja koljenca koje drži plod.

Među redovima treba ostaviti veći prolaz

U vezi sa sklopom biljaka u redovima i razmakom između njih, Mesarović preporučuje da se sa obje strane plastenika ostavi slobodan prostor od 1.2 metra. Razmak između dva reda biljaka trebao bi biti 60 cm, a između biljaka u redu 35 centimetara. Prolaz između dvoreda treba biti jedan metar. To je potrebno zbog lakše manipulacije i rada u plasteniku, a imat će se isti broj biljaka kao i u slučaju da je u plasteniku ukupno šest redova.

Kada zasjeniti biljke?

Jedan od najvećih problema koji se javlja u posljednjih nekoliko godina je propadanje biljaka nakon nagle smjene hladnog i vrućeg razdoblja. Ovo je naročito izraženo ako je hladan period duže trajao.

"Zasjenjivanje biljaka treba obaviti odmah nakon završetka hladnog perioda jer kada sljedeći dan naglo ugrije i temperatura bude visoka, dolazi do brze fotosinteze, a korijen sporo radi zbog niže temperature zemljišta. Biljke sporije rastu, odnosno stoje, a često dolazi i do propadanja listova. Zasjenjivanjem se taj proces sprječava", naglašava Mesarović.

Kada se uspostavi ravnoteža i krene rast stabljika, prekida se sa zasjenjivanjem.

U vezi s oplodnjom, osim balansirane ishrane, ovaj stručnjak preporučuje protresanje stabljika jer malo tko od proizvođača može sebi priuštiti kupovinu bumbara koji su se pokazali kao najbolji za oprašivanje i oplodnju povrća.


Tagovi

Stevan Mesarović Oplodnja povrća Bumbari Kalij Bor Stajnjak Organsko peletirano gnojivo Plastenički uzgoj Uzgoj povrća Yara


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.


Partner