Špinatu puno bolje odgovara sjetva u kasno ljeto i jesen, kad dolaskom hladnijih dana vrlo brzo raste na gredicama s kojih smo pobrali kupusnjače, mahune i drugo povrće.
Ljetno obilje u vrtovima brzo nas je natjeralo da zaboravimo tugu nad biljčicama špinata koje su ove godine vrlo rano procvjetale zbog velikih vrućina. Špinat je biljka dugog dana pa se u proljeće uvijek natječemo sa suncem (i puževima). Berba sve češće izostaje, no mi ga svejedno i dalje uporno sijemo u proljeće.
Špinatu puno bolje odgovara sjetva u kasno ljeto i jesen, kad dolaskom hladnijih dana vrlo brzo raste na gredicama s kojih smo pobrali kupusnjače, mahune i drugo povrće. Ovisno o sorti, već za 6 tjedana možemo brati nježne listiće i koristiti ih sirove za salatu, smoothije i druga ukusna jela. Berite ga list po list pa će biljke dugo tjerati nove listove u kojima ćete moći uživati cijele zime pa i iduće proljeće (ovisno o terminu sjetve i temperaturama po zimi). Špinat posijan u redove lakše se bere, a biljčice razrijedite na 8-10 cm udaljenosti.
Klije u mraku pa ga posijte na dubinu od 2-3 cm. Ako ste najesen zakasnili posijati svoju dozu zdravlja, u siječnju ga možete sijati u negrijanom plasteniku za uzgoj presadnica. Iako takav uzgoj kod nas nije uobičajen, presadnice rasađene na gredice sredinom veljače osigurat će urod vrlo brzo. Zaštitite ga agrotekstilom od niskih temperatura.
Nemojte sijati špinat nakon blitve ili cikle, a niti sam sebe ne podnosi dobro. U kombinaciji sa svim drugim biljkama doprinosi njihovom rastu zbog saponina koji izlučuje njegovo korijenje.
Ne pretjerujte s gnojenjem, količina nitrata lako pređe prihvatljivu granicu. U mjesecima s malo sunca to se lakše događa pa berite špinat po sunčanim danima u rano poslijepodne. Odstranite peteljke, one sadrže više nitrata, a vodu od kuhanja bacite. Nije preporučljivo podgrijavati jela koja sadrže špinat.
Špinat nažalost ne sadrži toliko željeza koliko se dugo mislilo – grah, grašak, peršin i paprika sadrže više – no sadrži veliku količinu karotina, balastnih i mineralnih tvari te proteina. Kuhanjem i stajanjem brzo gubi na vrijednosti, konzumirajte ga sirovog ili lagano kuhanog na pari što prije nakon berbe. Oksalna kiselina koju u većoj mjeri sadrže neke sorte špinata utječe na apsorpciju kalcija u tijelu. Može se neutralizirati kombiniranjem s mliječnim proizvodima – začinite salatu sosom od jogurta ili vrhnja i uživajte!
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
