Sjetva mrkve u studenom: Koje su prednosti, a koji nedostaci?

Mrkva se može sijati u studenom, što se prakticira u umjereno kontinentalnim i kontinentalnim područjima za dobivanje rane mlade mrkve, što ranije u proljeće. Na taj način pokušava se izbjeći nemogućnost sjetve u rano proljeće zbog prevlažnog tla. Tako posijana tek malo proklija i rano u proljeće nastavlja rasti.

U praksi se nerijetko događa da mrkva iz tih rokova sjetve u našim uvjetima izmrzne ili rano u proljeće odmah potjera u generativnu fazu, kada donosi sjeme. Iz tog razloga za tu namjenu uglavnom se siju rane ili srednje rane sorte manje sklone jarovizaciji, da ne bi dale u sljedećoj godini sjeme. To su sorte i hibridi u tipu amsterdamske. To je tip sorte valjkastog oblika s tupim vrhom, dužine osam do 12 centimetara i promjerom oko 1,5 cm. Ovakve se najčešće prodaju s lišćem u vezicama.

Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

U slučaju izuzetno hladnih zima s temperaturama od -10 do -15 stupnjeva Celzijusa, potrebno je gredice pokriti agrilom (agrotekstilom) ili lutrasilom.

Izbor hibrida i sorti

Hibridi i sorte za jesensku sjetvu su mokum F1 (vrlo rani hibrid tipa amsterdam - valjkastokonusni), amsterdamska (srednje rana sorta, vegetacije 110 do 120 dana).

Na malim površinama sjetva se obavlja omaške ili u brazdice s razmakom između redova 20 cm za rane i 30 cm za nešto kasnije sorte. U redu je gusta sjetva. Kod mehanizirane sjetve i međuredne obrade, međuredni razmak iznosi 40 - 50 cm, a u redu tri do pet centimetara, uz upotrebu obloženog, kalibriranog sjemena.

Sjetva u trake i na lejama

Sjetva je moguća i u trake s dva ili tri reda na uzdignutim gredicama. Razmak između redova iznosi 30 cm, a u redu tri do pet centimetara. Razmak između uzdignutih gredica je najčešće 75 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5 do dva cm. Potrebna količina sjemena kreće se od četiri do osam kg/ha, ovisno od njene gustoće i načina.

Kod mehanizirane širokoredne sjetve i one u trake na uzdignutim gredicama ova se obavlja pneumatskim sijačicama, uz korištenje kalibriranog krupnijeg sjemena, koje je obloženo odgovarajućim gnojivom i zaštitnim sredstvima. Radi svake sigurnosti, količinu sjemena kod jesenske sjetve uvećati za 15 do 25 posto.

Mrkva je jedna od povrtlarskih kultura kojoj jesenske i zimske temperature ne smetaju, jer se nalaze u tlu u fenofazi klijanja, odnosno prolazi jesensi i zimski period "proklijala". Praktično to znači da cijelu zimu ostaje u tlu proklijala, ali se događa da nešto malo i ne proklija.

Prednosti sjetve u studenom su višestruke, ali je najveća prednost dobivanje rane mlade mrkve u proljeće, te glavne rane berbe početkom lipnja. Glavni nedostatak ove metode sjetve je kratak rok trajanja ili čuvanja korjenova.