Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

Mrkva je cijenjeno korijenasto povrće zbog svog hranjivog sastava, a sadrži mnoge vitamine i minerale. U svojoj prvoj godini stvara korijen koji je namijenjen tržištu i preradi, a u drugoj generativne organe (cvijet, plod i sjeme). Najbolje uspijeva u umjereno toplim područjima s umjerenom vlagom. Otporna je na niže temperature, a upravo to pruža mogućnost njenog ranog uzgoja.

Plodored i do 4 godine

Mrkvi odgovara blago kiselo do neutralno tlo, pH reakcije od 5,5 do 6,5. Što se tiče obrade tla potrebno je oranje na dubinu do 40 cm, a pažnju treba posvetiti i predsjetvenoj pripremi tla jer mrkva sporo niče pa je u fazi rasta dosta osjetljiva. Treba izbjegavati teška glinasta tla kako bi se izbjegle deformacije korijena, a najbolja su ona lagana i prozačna poput pjeskovitih. Potrebno je pratiti vlažnost tla jer ukoliko je ono suho i zbijeno, kvaliteta korijena će se smanjiti, a on će nepravilno rasti, pucati i može odrvenjeti.

Kako uzgojiti mrkvu u eko vrtu?

Kod uzgoja mrkve obavezno treba voditi računa o plodoredu, a on iznosi od 3 do 4 godine. Važno je da se mrkva sije na površine gdje su prije bile kulture gnojene stajskim gnojem i nisu bile zakorovljene, a najbolji predusjevi su: krumpir, kupus, mahunarke i paprika.

Može izdržati nalet mraza 

Mrkva može dobro podnijeti niske temperature što nam pruža mogućnost dosta ranog uzgoja, odnosno odabira jesenskog (rujan, listopad) ili zimskog roka sjetve (prosinac, siječanj, veljača). Točno vrijeme sjetve ovisi o klimatskim uvjetima i dužini vegetacije pojedine sorte, a što se ranije sije to je bolji prinos korijena te sadržaj karotena i šećera.

Sjeme mrkve može proklijati na 3 do 4°C, a u tom će slučaju faza nicanja biti relativno duga jer to nije njezina nije optimalna temperatura za nicanje. Naime, optimalna temperatura za rast i razvoj mrkve je od 18 do 20°C i tada može izniknuti i za 15-ak dana. Tek izniknule biljčice mogu na kratko izdržati nalet mraza i temperature od -5°C, ali ipak to nemojte računati kao normalne uvjete uzgoja. 

Na što treba obratiti pažnju pri sjetvi mrkve

Sjetva na otvorenom se vrši preciznim sijačicama na dubinu od 1,5 cm s razmakom od 20 do 30 cm, a ukoliko se uzgaja u širim tunelima, sjetva može biti u trake razmaka od 50 do 60 cm. Ukoliko ćete prorjeđivati biljke, razmak bi između njih trebao biti oko 5 cm. Ako ju želite posijati u zimskom roku to možete učiniti u niske i poluvisoke tople tunele. Plastenici i staklenici obično nisu prikladni jer mrkva ima relativno dugu vegetaciju pa bi dugo zauzimala prostor, a ne bi se financijski isplatila.

Vađenje i skladištnje korijena

Vađenje je potrebno obaviti kada se korijen u potpunosti razvije i dostigne oblik i veličinu karakterističnu za odabranu sortu. Na velikim površinama se može vaditi u dvije faze tako da se prvo pokosi i ukloni lišće s polja, a zatim se korijen vadi specijalnim vadilicama. Osim toga, može se vaditi i čupačima, ali u tom se slučaju lišće ne kosi. Nakon vađenja korijen se očisti od zemlje i priprema za skladištenje, a čuva se u hladnim prostorima na oko 1°C.

Vađenje i skladištenje mrkve - na što obratiti pažnju?

Mrkva koja se uzgaja na manjim površinama, za vlastite potrebe se vadi ručno, čupanjem korijena skupa s lišćem ili otkopavanjem, pri čemu treba paziti da se ne ošteti korijen.