Na što treba obratiti pažnju pri sjetvi mrkve

Sjetva mrkve se obavlja na dubini od 1,5 do 2 cm, ovisno o tipu tla. Tlo za uzgoj mrkve treba biti plodno, duboko, strukturno, humusno, pjeskovito, toplo i ocjedito. Kod uzgoja mrkve na teškom, zbijenom i plitkom tlu dobije se često račvast korijen, blijede boje, žilav i kao takav gubi na uporabnoj vrijednosti. Optimalan pH tla je 6,5 – 7. Kvaliteta tla ima najveći utjecaj na razvoj i rast pravilnog korijena. Vrlo važan čimbenik u proizvodnji mrkve je plodored.

Zbog različitih bolesti i štetnika mrkva se ne bi trebala uzgajati na istoj površini barem 4-6 godina. Sve korjenasto povrće, pa tako i mrkva, dolazi nakon povrća za koje je tlo bilo u prethodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće.

Odabir hibrida prema dospijeću mrkve 

Mrkva se kod nas može uzgajati u svim našim područjima. Valja odabrati sjeme poznatih hibrida, koji najbolje odgovaraju proizvodnim uvjetima i načinu korištenja. Prema dužini vegetacije razlikuju se: rani, srednje kasni i kasni hibridi. Tako npr. na području Vranskog polja dobre rezultate u prinosu ostvaruju sljedeći hibridi: Presto, Napoli, Soprano, Bolero, Natuna, Maestro i dr. Ako nije suviše hladno, uz prikladnu vlažnost tla, rani hibridi mogu se sijati od kraja veljače i u ožujku, a srednji i kasni hibridi siju se od svibnja do kraja lipnja. Kasni hibridi rastu duže vremena i daju veće prinose. Odabir hibrida obavlja se, u prvom redu, prema dospijeću mrkve odnosno dužini vegetacije, obliku mrkve, njezinoj otpornosti prema pojedinim bolestima te dužini korijena mrkve.

Sijanje u trakama za pravilan razmak korjenastog povrća, salata i cvijeća

Kod odabira sjemena prioritet treba dati piliranom sjemenu, jer je takvo sjeme glavni preduvjet za dobar raspored na sjetvenim pločama, a samim time postiže se i dobar raspored biljaka nakon sjetve. Danas se još u proizvodnji koristi i kalibrirano sjeme, koje također može osigurati preciznu sjetvu. Sjetvena norma ovisi o namjeni potrošnje.

Optimalna temperatura za nicanje mrkve 

Kod sjetve mrkve za svježu potrošnju (sjetva na gredicesjetvena norma iznosi 1.800.000 sjemenki, uz razmak od 1,9 cm, a kod proizvodnje za industrijsku potrošnju sjetvena norma je nešto manja, 1.100.000 sjemenki, uz razmak 3,1 cm. Cilj u proizvodnji industrijske mrkve je krupnoća korijena, zbog veće iskoristivosti u preradi. U povoljnim uvjetima sjeme niče za 8 do 15 dana. Kod ranije sjetve uvjeti su nepovoljniji pa nicanje traje 20 do 25 dana.

Optimalna temperatura za nicanje mrkve je 18-20 ºC. Visoke temperature, uz nedostatak dovoljne vlažnosti tla, negativno djeluju na sklop i kasniji razvoj korijena. U mediteranskom području mrkva se može sijati od ranog proljeća do kasne jeseni.

Kod sjetve mrkve, kad postoji opasnost od pojave mraza, preporučljivo je pokrivanje s lutrasilom ili agril folijom. Takvim načinom uzgoja omogućuje se proizvodnja i potrošnja tijekom cijele godine.

Autor: Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr