Vađenje i skladištenje mrkve - na što obratiti pažnju?

Mrkva se vadi kad se korijen potpuno razvije, dosegne oblik i veličinu karakterističnu za pojedini hibrid. Može se vaditi i koristiti prije pune tehnološke zrelosti za prodaju mlade mrkve u vezicama ili za prodaju mlade mrkve u svježem stanju bez lišća. 

Kod vađenja mrkve, naročito ako je cilj duže skladištenje važno je da se vađenje obavi u fazi tehnološke zrelosti jer je ona jako značajna za samu duljinu čuvanja. Ukoliko se mrkva ne izvadi u fazi tehnološke zrelosti, moguća je retrovegetacija na račun rezervnih tvari iz korijena, a samim time se umanjuje nutritivna vrijednost, prinos, ali i sposobnost dužeg čuvanja iste.

Način vađenja mrkve ovisi o raspoloživoj mehanizaciji. Na manjim površinama koriste se prilagođene vadilice za krumpir ili posebni konstruirani podrivači koje podrivaju tlo ispod zadebljalog korijena, mrkva se čupa i sakuplja ručno.

Na većim površinama vađenje mrkve se obavlja kombajnom za mrkvu, a može biti jednofazno ili dvofazno.

Jednofazno vađenje mrkve

Kod jednofaznog vađenja mrkve radni organi dižu korijen zajedno sa zemljom, čupači rade na principu beskonačnih traka, hvataju lišće i čupaju korijen. Lišće s korijena se reže, a korijen s transportnim sistemom odlaže u boks palete drvene ili plastične. 

Npr. na Vranskom polju se prakticira za vađenje od proljeća sve do pojave prvih jesenskih mrazeva dok lisna masa (cima) ne strada. Za normalno odvijanje jednofaznog vađenja lisna masa mora biti zdrava i čvrsta, ukoliko taj preduvjet nije ostvaren dolazi do velikih gubitaka tijekom samog vađenja.

Dvofazno vađenje za čišći korijen

Kod dvofaznog vađenja lisna masa se ukloni ili tarupira te se vadilicom izvadi korijen. Ovaj način se prakticira za vrijeme suhog vremena i umjerene  prosušenosti tla kako bi korijen ostao što čišći. Npr. na Vranskom polju se prakticira za vađenje u jesensko – zimskom periodu.

Nakon vađenja mrkva se u boks paletama otprema u hladnjače gdje se skladišti pri temperaturi od 1ºC i pri relativnoj vlažnosti zraka od 97%.

Autor: Ljubomir Peričić,dipl.ing.agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor