Pretraga tekstova
Klijanje sjemena unutar ploda najčešće se susreće kod rajčice, paprike, jabuke, kruške, tikvice, dinje i agruma
Pojava sjemenki koje su klijale dok su u plodu, često zbunjuje potrošače. Svake godine se vode rasprave o njihovoj mogućoj štetnosti. Jesu li jestivi, otrovni ili čak GMO?
Ova pojava je prirodna i označava se kao viviparija. Pojam potječe od latinskog jezika i u prijevodu znači živo rođeni. Karakteristična je za pojedine sorte povrća i voća, ali i životinje. Najviše se susreće kod rajčice, paprike, jabuke, kruške, tikvice, dinje i agruma. Potrošači je najčešće uoče u kupljenoj rajčici.
Sadržaj hormona koji kontrolira mirovanje sjemena se smanjuje, a unutrašnjost ploda je mračna i vlažna, idealna za klijanje. Kod njihovog dugog stajanja mogu se pojaviti mlade biljčice na površini ploda koji se raspada.
Postoji nekoliko razloga zbog kojih dolazi do ove pojave: sortna predodređenost, nepravilni uvjeti skladištenja i greške u načinu uzgoja.
Pojedine sorte su sklonije pojavi klijanja sjemenki dok su u plodu. Naročito je to izraženo kod rajčica u godinama kada je proces dozrijevanja dugotrajan. Ovakvi plodovi sadrže manje kiselina i šećera koji zaustavljaju klijanje.
Sorte koje imaju dobar vijek trajanja mogu pokazivati sklonost pojavi viviparije, kao i one čiji plodovi imaju dug period dozrijevanja, odnosno kasne sorte čiji plodovi u skladištima mogu dočekati proljeće.
Problematična može biti nagla promjena temperature tijekom skladištenja i čuvanja. Poslije rashlađivanja u hladnjačama i hladnjacima rajčica dospijeva u tople trgovine, a ubrzo u naše kuhinje. Sjeme u rashlađenoj rajčici prođe procese mirovanja i kada on dospije u toplu sredinu, ono bilježi signal da je vrijeme za klijanje i nicanje.
Događa se da proizvođači u namjeri da povećaju prinose pretjeraju s upotrebom dušičnih gnojiva i stimulatora rasta. U takvim uvjetima formiraju se i dozrijevaju plodovi koji postaju idealna sredina za klijanje sjemena.
Tu je opet najviše ugrožena rajčica, posebno ako se dodatno naruši ravnoteža između opskrbljenosti vodom i biljnim hranivima tijekom uzgoja.
Da ponovimo, ova je pojava prirodna, plodovi čije je sjeme proklijalo su jestivi.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.