• Mikoriza
  • 12.05.2020. 18:00

Simbioza biljaka i gljiva: Mikoriza rješava problem suše u povrćarstvu?

Mikoriza, simbioza između biljaka i gljiva, pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno za vrijeme sušnih razdoblja.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 891
  • 170
  • 0

Mikoriza je simbioza gljiva i korijenja, a spada u jedno od najboljih rješenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka. 

Može se koristiti u svim poljoprivrednim sustavima, u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj poljoprivredi, no intenzivni uzgoj bilja uništava prirodnu mikorizu zbog prekomjerne uporabe umjetnog gnojiva, kemijskih sredstava, sterilizacije tla i sadnica pa se kod nje najmanje preporučuje.

Obostrana korist

Znamo kako gljive umjesto korijena koriste hife. One su puno tanje od korijenskih dlačica i brojnije te mogu ući u najsitnije pore u tlu. Kao rezultat toga, učinkovitost upijanja hranjivih tvari i vode je povećana nekoliko stotina do nekoliko tisuća puta. U mnogim slučajevima tlo sadrži obilje nutrijenata u oblicima nedostupnim biljci. Ovdje ključnu ulogu ima mikoriza sa sposobnošću mobilizacije i transporta hranjivih tvari biljci.

Mikoriza pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno za vrijeme sušnih razdoblja. Biljka pak pomaže gljivama tako što im šalje ugljikohidrate kojih ima na pretek, zahvaljujući fotosintezi. 

Uzgajajte gljive u vašem vrtu ili voćnjaku

Kada gledamo ovaj simbiotski organizam, rezultat je 4-5 puta veći korijenski doseg biljke, a ona sama, zbog veće količine vode i hranjiva, bude i do dva puta razvijenija. Plodovi su joj znatno sočniji, a ona zdravija i otpornija na vanjske stresove.

Neke biljke poput orhideje, brusnice i borovnice ne mogu klijati, rasti niti se razvijati bez prisustva gljiva. Osim njih, bez mikorize ne mogu preživjeti ni luk, kukuruz, trave i leguminoze. Te se biljne vrste nazivaju obligatnim mikotrofima. Na mikorizu odlično reagiraju i kulture koje zahtijevaju više vode poput lubenica, dinja, buča, rajčica, krastavaca, paprika i jagoda.

Biljne vrste poput uljane repice, repe, šećerne repe, špinata i lupine, ne uspostavljanju mikorizne odnose jer traže veće količine gnojiva. Osim njih, u simbiozi s gljivama nisu niti kupusnjače poput kelja, cvjetače, brokule i rotkvice. 

Tipovi mikorize

Ektomikoriza 

Prisutna je isključivo u drvenastim vrstama bilja. Neki rodovi gljiva kao što su krasnice (Russula), pupavke (Amanita), vrganji (Boletus) i mliječnice (Lactarius) žive gotovo isključivo simbiotski, s omotačem od micelija oko korijena. Hife gljiva ne ulaze u same stanice, ali često oko njih čine tzv. Hartigovu mrežu. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju fosfata.

Gljive mogu pomoći pčelama protiv varoe?

Endomikoriza 

Za razliku od ektomikorize, ovaj tip nema gust omotač oko korijena i ne vidi se golim okom. Potreban je mikroskop da bi se vidjele sitne hife koje se šire iz korijena u tlo. No hife se također šire unutar korijena, ali ne probijaju membranu. Ovaj tip mikorize je puno češći od ektomikorize, pa ga nalazimo u simbiozi s više od 90 % biljnih vrsta.

Specifične vrste mikorize 

Postoje još neke specifične vrste mikorize, ali nisu toliko česte. Npr. borovnica ima tzv. erikoidnu mikorizu, koja prilagodi ph tla u rizosferi, kao i mikoriza rododendrona.

Primjena mikrobioloških cjepiva

Ova cjepiva mogu se primjenjivati tako da se određena količina prilikom sadnje biljke doda pod sjeme, lukovicu ili sadnicu, što će omogućiti korijenu biljke da se poveže s hifom gljive. Najbolja primjena je na manjim tlima gdje se u gustom sklopu uzgajaju presadnice. Prije primjene cjepiva, potrebno je odabrati prikladan soj gljivica za određenu kulturu, tlo i klimu. 

Znate li da orhideje najčešće rastu u simbiozi s gljivama?

Mikorizno se cjepivo sastoji od spora i dijela korijena s hifama sojeva endomikoriznih gljiva na supstratu i nosaču, najčešće mljevenoj ekspandiranoj glini koja omogućuje duže preživljavanje gljiva u tlu. Mogu biti u obliku mikoriznog micelija ili u obliku suhih preparata (spora).

Živi mikorizni micelij se nalazi u vodenoj otopini u obliku gela i ima trajnost od čak nekoliko godina, na temperaturi od oko 0 °C, a svoju funkciju gubi ako se osuši ili pregrije.

Prednosti mikorize

Prednosti su brojne, a naveli smo ih nekoliko:

  • zdraviji i gušći korijenski sustav
  • veći i kvalitetniji prinos
  • smanjena potreba za navodnjavanjem
  • veća otpornost na sušu
  • smanjenja potreba za gnojenjem
  • zaštita od bolesti

Tagovi

Mikoriza Gljive Korijen Skladištenje vode Ektomikoriza Endomikoriza Mikrobiološka cjepiva


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce
Možda mi se i isplate svi selfiji iz polja