• Uzgoj krumpira
  • 31.03.2019. 18:00

Sadnja krumpira traje do 20. travnja, ovisno od sorte

Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krumpira, a najbolje pretkulture za krumpir su djeteline, djetelinsko-travne smjese, bob i grašak.

Foto: Flickr/familywilliams2010
  • 1.487
  • 175
  • 0

Za postizanje visokih i stabilnih prinosa krumpira, dobre kvalitete mora se ispoštivati puna agrotehnika u procesu proizvodnje. Ona se odnosi na: izbor parcele, plodored, kvalitetno sjeme, primjenu NPK gnojiva i stajnjaka, dobru zaštita od korova, bolesti i napada štetnih insekata i navodnjavanja, navodi savjetodavni stručnjak Nenad Erceg. Sorte krumpira se kod nas dijele prema dužini vegetacije na:

  • Rane sorte  (60 – 80 dana);
  • Srednje rane sorte (80 – 100  dana);
  • Srednje kasne sorte (100 – 130 dana);
  • Kasne sorte  (preko 130 dana).

Plodored i tip zemljišta 

Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krumpira, a najbolje pretkulture za krumpir su djeteline, djetelinsko-travne smjese, bob i grašak. Strne žitarice mogu biti pretkulture za krumpir, ali su lošije od prethodno navedenih. Krumpir može podnijeti i monokulturu, ali se ne preporučuje zbog prijenosa određenih bolesti i štetnih kukaca. 

Travanj – mjesec intenzivnih radova u vrtu

Po pravilu, krumpir na isto mjesto dolazi nakon 2-3 godine. Krumpiru najviše odgovaraju propusna, rastresita, pjeskovito-humusna zemljišta s mrvičastom strukturom i bogata organskim tvarima sa što više humusa. Zbijena, močvarna, ilovasto- glinovita zemljišta nisu pogodna za proizvodnju krumpira. Krumpir može da podnosi slabo kisela zemljišta sa pH 5,5 – 6,5 .

Obrada zemljišta 

U jesen je potrebno obaviti duboko oranje na dubini 30-35 cm sa vlagom od 60- 70 % PVK. U rano proljeće potrebno je izvršiti zatvaranje brazde čim to dozvole vremenski uvjeti s ciljem uništavanja izniklih korova, ravnanjem terena i sprječavanjem gubitaka vode.

Gnojidba

S gnojidbom treba započeti pred zimsku brazdu kada se u zemljište unese 40 t/ha pregorjelog stajnjaka. U proljeće se daje predsjetveno 1200 kg/ha NPK, u prihranu 300 – 400 kg/ha KAN 27% , folijarno 1–2 prihrane godišnje za postizanje visokih i stabilnih prinosa od 40-45 t/ha, što sve ovisi od niza vanjskih faktora.

Naklijavanje i rezanje krumpira

Za sadnju treba pripremiti kvalitetno sjeme, određene kalibraže 60–70 g, koje treba naklijati tako da se dobije što kvalitetnija klica, kraća i deblja do 1,5-2 cm, različitih boja ovisno od sorte krumpira. 

Naklijavanje krumpira smanjuje troškove proizvodnje

Poslije naklijavanja krumpir treba rezati tako da se od jednog dobije 4-5 komada sa po 1-2 klice. Na taj način zasađeni krumpir brže niče i količina sjemena po hektaru se smanjuje sa 2000- 2200 kg na 1700 kg/ha.

Sadnja krumpira

Vrijeme sadnje krumpira ovisi od više faktora: područja gdje se uzgaja, tipa zemljišta i vremenskih uvjeta. Sadnja ranog krumpira obično počinje 10. do 15. ožujka, što sve opet ovisi od vremenskih uvjeta. Kasni krumpir se sadi od 10. do 20. travnja.

Njega krumpira 

U mjere njege krumpira spadaju:

  • Zagrtanje,
  • Zaštita od korova,
  • Zaštita od bolesti,
  • Zaštita od  štetnih insekata,
  • Kultiviranje i prihrana NPK gnojivima,
  • Folijarna prihrana – po potrebi,
  • Navodnjavanje.

Rani krumpir (mladi krumpir) se vadi ranije s prosječnim prinosom od 15-20 t/ha, ali je znatno skuplji od kasnog koji se vadi u rujnu-listopadu (ovisno od vremenskih uvjeta) s prosječnim prinosom od 40-45 t/ha.


Tagovi

Uzgoj krumpira Sadnja Pretkultura Gnojidba Naklijavanje Plodored


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi