Pretraga tekstova
Prema narodnom vjerovanju, krumpir se sadi kada maslačak procvjeta, kada završi cvjetanje trešnje, odnosno kada su listovi breze veličine novčića
Proljeće je vrijeme kada sadimo krumpir. Kako bi osigurali dobar urod ne treba žuriti i gomolje stavljati u u hladnu i vlažnu zemlju. Prema narodnom vjerovanju, on se sadi kada maslačak procvjeta, kada završi cvjetanje trešnje, odnosno kada su listovi breze veličine novčića.
Ne treba obavljati sadnju ako je temperatura zemljišta ispod 10ºC. Temperatura zraka se treba kretati između 15 i 20ºC. Ne treba ni zakasniti sa sadnjom, jer gomolji ne podnose vrućinu. Pri 28ºC one prestaju s rastom i razvojem. Treba napomenuti da je krumpir kultura visokih nadmorskih visina.
Ipak, oprez jer su iznikle biljke osjetljive na niske temperature. Ako se dogodi da niknu, a nastupi kasni mraz, dolazi do "spaljivanja" nadzemne mase. Kada se dogodi da je nikao, a najavljen je mraz, dobro je usjev prekriti agrofolijom na manjim površinama kako bi se zaštitio od smrzavanja. Sve dok je u zemlji, krumpiru kratkotrajni mraz neće napraviti štetu.
Za sadnju se biraju osunčani tereni, bez depresija u kojima bi se zadržavala voda. Zemljište treba biti rahlo, dobro drenirano, bogato organskim tvarima. Za sadnju nisu pogodna teška, hladna, glinasta zemljišta.
Na isto mjesto ga možemo saditi poslije tri ili četiri godine. Uzastopno uzgajanje dovodi do jednostranog iscrpljivanja hraniva, a istovremeno dolazi do nagomilavanja štetnika i uzročnika bolesti. Dobri predusjevi su: kukuruz, mahunarke, bijeli luk, tikvenjače, žitarice. Gorušica je najbolja kao zeleno gnojivo za ovu kulturu. Svi srodnici su loši predusjevi (rajčica, patlidžan i druge vrste).
Dubina sadnje je do 20 cm. Ako je manja, gomolj je bliže površini, izloženiji djelovanju mraza, isušivanju, ima manji pristup hranjivim tvarima i vlazi, slabiji je rast. Jake kiše mogu isprati tanak površinski sloj zemlje i izložiti ih djelovanju Sunca. Međuredni razmak je od 60 do 80 cm, a razmak u redu od 25 do 40 cm. Veličina razmaka zavisi od sorte ili hibrida, krupnoće gomolja, kvaliteti tla i prinosa. Što su krupniji, to je razmak veći.
Prilikom sadnje klice trebaju biti okrenute prema gore. Gomolji trebaju biti ujednačene krupnoće, između 40 i 70g. Najlakše je reći da trebaju imati promjer do 4cm. Suviše krupni se sijeku dezinficiranim nožem. Na svakom dijelu moramo ostaviti dvije do tri klice ili okca. Najbolje bi bilo da poslije sječenja ostavimo dva do tri dana da se prosuši rez ili da ga pospemo pepelom. Tako će se formirati sloj koji neće ispuštati miris i privlačiti insekte, a uzročnici bolesti neće imati ulazna vrata kako bi ostvarili infekcije.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?