Često se za probleme u proizvodnji rajčice misli da su nastali zbog gljivice koja je uzročnik plamenjače, međutim nije uvijek sve baš tako. Postoje i druge česte zaraze.
Ove godine rijetko tko je mogao rajčicu održati zdravom. Mnogi su bitku s bolestima izgubili na samom početku sezone, a neki kasnije.
Naime, vlaga tijekom proljeća utjecala je na pojavu mnogih bolesti, a često u želji da što više proizvedemo po jedinici površine, pretjeramo u sklopu biljaka pa na taj način omogućimo patogenu da se razvije u vlažnoj i neprozračnoj mikro sredini.
Da bi spriječili nastanak zaraze važno je:
Često se simptomi drugih oboljenja ovog plodovitog povrća miješaju i pripisuju simptomima plamenjače. Iz tog razloga ćemo ukratko opisati druge vrste zaraza na rajčici, da bi se pravilno i na vrijeme pristupilo problemu kad se on javi.
Crna koncentrična pjegavost (Alternaria solani) je bolest čiji se simptomi javljaju na svim djelovima biljke. Pjegavost često napada lišće koje trpi od vrućine i nedostatka vode ili nekog drugog šoka, a može se javiti i uslijed stresa izazvanog bilo kojim drugim vanjskim faktorom. Prepoznaje se po tipičnim koncentričnim krugovima. Povišen postotak vlage pogoduje širenju ovog patogena, ali se on širi i tijekom suše.
Siva pjegavost lista (Septoria lycopersici) je gljivična infekcija čiji se simptomi često mijenjaju s prethodno navedenom bolešću. Prvo se pojavljuje na donjim listovima u obliku sivih pjega. Na vrhovima lista, pjege ubzo postaju crne ili smeđe s točkom u sredini. Napredovanjem bolesti listovi sve više žute i suše se do potpunog odumiranja. Također stabljika može biti inficirana dok plod vrlo rijetko oboljeva. Postoji i siva pjegavost uzrokovana gljivicom Stemphylium solani.
Plamenjača rajčice je gljivično oboljenje koje uzrokuje Phytophtora infestans. U pitanju je najznačajnije i najzastupljenije oboljenje ovog povrća. Bolest se prvo javlja obično na donjim listovima, koji zatim poprimaju sivkaste, vodenaste mrlje u vidu paleži. Kasnije se oni mogu proširiti i na stablu, kao i na plodu.
Za preventivno djelovanje prvo i važno pravilo je da presadnice budu dobre kvalitete. Tko više pribjegava organskom načinu uzgoja, dobro je primijeniti čaj od preslice koji poboljšava otpornost biljke i zalijevati s tekućim gnojivom od koprive. U ovakvom načinu proizvodnje koriste se prirodni fungicidi, kao što su: čaj od luka, češnjaka, luka vlasca, otopina mlijeka i brojni drugi. Sredstva na bazi bakra su također dozvoljena u ekološkom uzgoju čija upotreba se preporučuje u početnom porastu usjeva.
Što se tiče konvencionalne proizvodnje, na tržištu postoje mnoga kemijska sredstva koja se koriste pri suzbijanju navedenih patogena, ali ih je važno primijeniti na ispravan način, uz obavezno poštovanje karence. Kontaktni preparati se primjenjuju preventivno dok se bolest još uvijek nije pojavila, a oni sistemični kad je oboljenje već prisutno.
Željko Sekulić bavi se povrćarstvom iz hobija i trudi se što manje koristiti sintetička sredstva za zaštitu bilja ili ih gotovo ne koristi. Fotografije na otvorenom i u plasteniku su upravo s njegovog poljoprivrednog gospodarstva.
Tagovi
Autorica