Vrlo je bitno biti marljiv i strpljiv, jer nakon uloženog truda i rada ipak se na kraju sve zajedno isplati
Krumpir glasi kao jedna od najintenzivnijih poljoprivrednih kultura i ujedno ima visoke reproduktivne sposobnosti s prinosima od 25-50 t/ha. Krumpir je zahtjevna kultura koja zahtijeva puno ljudskog rada i poljoprivredne mehanizacije, uz veliko ulaganje u repromaterijal poput sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i drugih inputa. Odlikuje ga visoka prehrambena vrijednost - sadrži obilje škroba, visokovrijednih bjelančevina, vitamina i minerala.
Vrijeme je proljetne sadnje krumpira. No, kiša i loši vremenski uvjeti ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima. Posao se ipak obaviti mora, kako bi se kasnije ubirali plodovi rada. Tim ciljem se vodila i obitelj Hruškar iz Vidovca koja namjerava zasaditi površinu od 4 ha. Zasađenom površinom planiraju ostvariti oko 100 tona krumpira. Zdravko Huškar, gazda imanja, ističe svoje zadovoljstvo prošlogodišnjim pripremama, kada je krumpir u ovo vrijeme već bio zasađen, no napominje kako se protiv vremena ne može. Vremenu se treba prilagoditi i što učinkovitije izvršiti potrebne pripreme.
Pošto je riječ o zaista velikom imanju, posao ne bi bio moguć bez pomoći njegove obitelji, Marije i Andrije Hruškar. Posla zasigurno ne nedostaje, pošto se obitelj, osim proizvodnjom krumpira, bavi i uzgojem sadnica raznog voća, povrća i cvijeća koje uzgajaju pod površinom tri velika plastenika. Tu se mogu pronaći sadnice paprike, kupusa, rajćice, tikvica, lubenice, jagoda, raznog začinskog bilja, kelja te mnogih drugih vrsta koje prodaju na lokalnoj tržnici. Uz proizvodnju krumpira i sadnica, obitelj Hruškar ima i kokoši koje im osiguravaju svježa, domaća jaja.
Foto: rgbstock.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Dunja Kalember
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
