• Bejo Zaden
  • 26.06.2019. 16:30
  • Istarska, Seget

Proizvodnja ozimog luka u Istri: Promjena strukture proizvodnje

Tvrtka Bejo Zaden je u suradnji s BASF-om organizirala Dane polja ozimog luka na polju Poljoprivrednog obrta Tribie u selu Seget pored Umaga. Bejo je u segmentu luka iz sjemena doista svjetski lider, a sortiment dobro poznat i svim proizvođačima ove povrtne vrste u Hrvatskoj!

Foto: Bejo Zaden
  • 861
  • 87
  • 0

Kad govorimo o proizvodnji povrća te vremenu koje je potrebno za zatvaranje ciklusa od sjetve/sadnje do berbe, ona je, pored ratarske proizvodnje, u pravilu jednogodišnja, bolje rečeno sezonska. Drugim riječima, ciklus jedne povrtne kulture u pravilu omogućuje dvije, negdje i tri berbe tijekom jedne godine. S gledišta obrtaja proizvoda, time i potencijalnog prihoda, takva je proizvodnja teoretski (često i u praksi) visoko profitabilna opcija. Istodobno, intenzivna eksploatacija zemlje u jedinici vremena iziskuje i intenzivna ulaganja. Naši povrćari vrlo dobro znaju kolika su ta ulaganja. 

Direktna ulaganja podrazumijevaju korištenje vrhunskog sjemenskog/sadnog materijala, gnojiva, zaštitnih sredstava, precizne i učinkovite mehanizacije, sustava navodnjavanja itd. Današnji kriteriji tržišta gotovog proizvoda su toliko (često i nerazumno) zahtjevni da proizvođaču preostaje ići na što veći neto prinos po jedinici površine, jer jedino tako može biti konkurentan. U toj priči malo je ili nimalo mjesta za rezanje ulaznih troškova.
Pa ipak, proizvodnja je živi proces kojeg je nemoguće potpuno kontrolirati, koliko god uložili sredstava. 

vdf
Savršen sklop B-Mox Elementa F1 nakon sjetve

Problem plodoreda 

Jedan od važnijih "krivaca" za podbačaj prinosa, ponekad i potpuni gubitak prinosa je nepoštivanje plodoreda. Na žalost, većina naših proizvođača ne posjeduje dovoljne površine koje bi omogućile sustavnu vremensku i prostornu plodosmjenu. Izostanak plodoreda u pravilu postupno, ne naglo, ima za posljedicu smanjenje ukupnog prinosa. Taj se proces donekle može ublažiti i na kratke staze amortizirati intenzivnim agrotehničkim mjerama, npr. povećanim dozama gnojiva, folijarnim aplikacijama raznih stimulatora rasta i razvoja biljaka, "anti stres" sredstvima. Na duge staze, problemi se neupitno akumuliraju. U praksi je to najčešće drastični nedostatak organske tvari u tlu, poremećena struktura tla i udomaćenje biljnih štetočinja - specifičnih štetnika, specifičnih korova ili specifičnih uzročnika biljnih bolesti. 

Dodatni problem, kad je riječ o štetočinjama je i sve uži izbor dozvoljenih zaštitnih sredstava. Slikoviti primjer takve vrste problema je uzgoj industrijske rajčice na širem području Umaga, a u novije vrijeme i drugim područjima istarskog poluotoka.

Tamo se već desetljećima rajčica uzgaja na velikim površinama, radi se o preko 200 ha godišnje. Zadnjih nekoliko sezona udomaćen je jedan specifični korov, Solanum nigrumcrna pomoćnica, kojeg raspoloživa zaštitna sredstva u kulturi koja pripada istoj botaničkoj porodici kao i korovna vrsta (primjer Solanum nigrum i rajčica) ne mogu suzbiti u zadovoljavajućoj mjeri. Posljedica je slabljenje kulturne biljke, a time i smanjenje ukupnog prinosa. 

vd
Solanum nigrum - crna pomoćnica

Uvođenje nove kulture - luka! 

Zbog svih ranije navedenih problema, tamošnji se proizvođači okreću i drugim kulturama kako bi "odmorili" zemlju od rajčice na određeno vrijeme i na određenim parcelama. Naravno, te druge kulture nisu samo u funkciji plodoreda, one trebaju biti isplative same po sebi. U suradnji s timom Bejo Hrvatska i tvrtkom Podravka, a osnovom odličnih rezultata u prvoj, u neku ruku "probnoj" proizvodnji tijekom sezone 2017/18., najboljim izborom se pokazao prezimljavajući luk iz sjemena.

Bejo je u segmentu luka iz sjemena doista svjetski lider, a sortiment dobro poznat i svim proizvođačima ove povrtne vrste u Hrvatskoj. Prezimljavajući luk sije se direktnom sjetvom tijekom rujna, prezimljuje u stadiju 3-5 listova, da bi u proljeće nastavio intenzivnim rastom i razvojem i spreman je za berbu krajem svibnja - sredinom lipnja. To je vrijeme kad u pravilu postiže dobru cijenu na tržištu, jer je uvozni luk iz južnih klimata (Egipat, Turska) daleko lošije kvalitete i opterećen dodatnim troškom transporta (trošak transporta kreće se oko 0,10 Eura/kg luka), a domaći luk iz proljetne sjetve ili onaj uzgojen iz lučice još je daleko od berbe. Pri tome svakako treba naglasiti da svake godine u periodu od ožujka do kraja lipnja (3.-6. mjeseca) vlada apsolutan manjak luka iz domaće proizvodnje u Hrvatskoj pa su trgovački lanci primorani na uvoz. U tom periodu trgovaci u Hrvatsku uvoze luk, ili iz nizozemskih, austrijskih i poljskih skladišta (luk iz proljetne sjetve ubran u kolovozu/rujnu protekle godine i čuvan u skladištima do 4/5. mjeseca - skladišten punih 8-9 mjeseci) koji je vrlo tvrd, suh i neukusan, ili iz Egipta i Turske (berba u svibnju) koji je potpuno bez ljuske i s vidljivim mehaničkim oštečenjima. Jedini način da se spriječi uvoz luka u RH je da se poveća proizvodnja domaćeg luka iz proljetne sjetve za nekih 20-30% te se, uz povećanje skladištnih kapaciteta, dio luka sačuva do 3-4. mjeseca. Pored toga, proizvodnja prezimljavajućeg luka treba porasti na 150 ha da se osigura dovoljna količina luka za hrvatsko tržište u periodu od 5. do početka 8. mjeseca.

U tehnološkom smislu, kako u proljetnoj, tako i u jesenskoj sjetvi luka, najosjetljivija je faza nicanja, u kojoj ne smije nedostajati vode. Ali nakon nicanja, obzirom da onda nastupa kišni jesenski period, agrotehničke mjere svode se praktički na zaštitu od korova i bolesti lista. Srećom, tu na raspolaganju imamo dovoljno registriranih i efikasnih zaštitnih sredstava. Ono što danas postaje možda i najvažnije, proizvodnja luka se gotovo isključivo obavlja mehanizirano, dakle iziskuje minimalne potrebe za radnom snagom.

fc
Luk na Istarskoj crvenici

Preorjentacija se isplati!

Slijedom navedenog, mišljenja smo da bi i proizvođači ratarskih kultura mogli i trebali naći interes u djelomičnoj preorijentaciji svoje ratarske proizvodnje na povrtnu proizvodnju. U određenom je smislu takav primjer zapravo obrnut od gore spomenutog. Unošenje organske tvari u tlo, njegova struktura, vodo-zračni režim, mikrobiološka aktivnost tla, njegov ukupni bonitet već su samim zaoravanjem sjetvenih ostataka lako ostvarivi. Obzirom da su ratarske kulture u pravilu domaćini sasvim drugačijih štetočinja u odnosu na one koje ugrožavaju povrtne kulture, nudi se odlična startna pozicija za postizanje vrhunskih prinosa kod većine povrtnih vrsta. Na kraju, ne manje važna je i činjenica što se jedan dio mehanizacije potrebne u ratarskoj proizvodnji može koristiti i u povrtnoj proizvodnji, pogotovo kod direktno sijućih kultura kao što su luk, mrkva, peršin, pastrnjak, cikla. 

Dan polja luka u Istri

Tvrtka Bejo Zaden je 27.05.2019. u suradnji s BASF-om organizirala Dane polja ozimog luka na polju Poljoprivrednog obrta Tribie u selu Seget pored Umaga.

Proizvodnja luka u Istri prisutna je već dugi niz godina, ali donedavno isključivo samo iz lučice. Vlasnik poljoprivrednom obrta Tribie, Robert Sodomaco odlučio je uz stručnu pomoć Bejo kolega na teškoj, zbijenoj crvenici posijati ozimi luk na površini od oko 7 ha. Luk je sijan početkom 9. mjeseca 2018. godine, a vađenje je planirano početkom 6. mjeseca 2019. Ukupno je u Istri posijano oko 25 ha tehnikom direktne sjetve, na kojima prevladava hibrid Element.  Rezultati su svuda, blago rečeno, izvrsni.

Iako je vremenska prognoza najavljivala kišni dan, to nije spriječilo gotovo 40 proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Mađarske da im se pridruže na obilasku polja luka. Na polju su predstavili 2 Bejo hibrida ozimog luka, Bridger F1 i Element F1 proizvedenih iz različitih formi sjemena:

  • Bridger F1: precizirano sjeme
  • Element F1: precizirano sjeme; precizirano i naklijalo sjeme; B-mox precizirano i naklijalo sjeme 
scd
Element F1, vrlo ujednačen i prinosan!

Rezultati su odlični što fotografije zorno prikazuju. B-mox, kao najnovija forma Bejo sjemena, koja je već poznata proizvođačima mrkve i peršina (za sada nije u komercijalnoj prodaji kada govorimo o hibridima luka), dala je vrhunske rezultate, posebice u najranijoj fazi rasta, gdje je luk formirao najveći broj listova, ali i najkrupnije glavice. Luk Element uzgojen iz B-mox preciziranog i naklijalog sjemena, kao i iz preciziranog i naklijanog sjemena imao je 1 list više u odnosu na luk uzgojen iz standardnog preciziranog sjemena, te su upravo iz tih formi sjemena dobiveni i najveći prinosi. Izuzetna krupnoća i ujednačenost lukovica, koja je u 90% slučaja iznosila 5-7(8) cm u promjeru, garantira neto prinos od preko 60(70) t/ha. Iznimno dojmljivo izgledao je korijenov sistem luka koji se pružao i preko 20-ak cm u dubinu.

Bejov asortiman ozimog luka

  • Element F1 - Vrlo rani hibrid krupnih lukovica, izuzetno visokog prinosa i ujednačenosti. Odličnog zdravstvenog stanja. Vrlo snažnog porasta u ranim stadijima razvoja, odlična ljuska i visoka otpornost na procvjetavanje čine ovaj hibrid vodećim u proizvodnji ozimih lukova.
  • Bridger F1 - Hibrid izuzetno visoke otpornosti na procvjetavanje, a lukovice su lijepog oblika i poboljšane kvalitete ljuske. Vrlo je prinosan i visokog sadržaja suhe tvari. 5-7 dana kasniji u dozrijevanju od Elementa F1.
  • Radar - Srednje rana sorta, okruglih lukova tankog vrata i visoke rodnosti. Standardna sorta u proizvodnji ozimog luka u RH unazad 20 godina.
  • Red Spring F1 - Crveni luk snažnih listova, okruglih lukovica sjajne, crvene boje. 7 dana raniji od Electrica. Dobra uniformnost i vrlo visok prinos.
  • Electric - Okrugli tamno crveni i sjajni lukovi. Dobar za proizvodnju mladog luka.
  • Bianca di giugno - Starlight - Krupni okrugli lukovi bijele boje ljuske. Vrlo je prikladan i za proizvodnju mladog luka. Lišće je uspravno i zdravo. Stvara pravilne, okrugle lukovice, što mu daje prednost pred ostalim sortama luka bijele ljuske.

Za više informacija o uzgoju luka, obratite se tvrtki Bejo Zaden na jedan od niže navedenih kontakata.


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: Crveni luk | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Bejo Zaden Luk Istra B-mox Bridger F1 Precizirano sjeme luka Element F1 Dan polja ozimog luka


Partner

Bejo Zaden d.o.o.

Soblinečka 35b, 10360 Sesvete, Hrvatska
tel: +385 1 6150 155, e-mail: j.trputec@bejo.hr web: http://www.bejo.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi