Za uspješnu povrćarsku proizvodnju pravilna smjena usjeva je neophodna mjera
Veliki broj poljoprivrednih proizvođača na istim proizvodnim površinama godinama uzgaja iste povrtlarske kulture. Neki od njih nemaju adekvatne parcele, dok drugi imaju nepristupačne ili su udaljene od gospodarstva. Stručni savjetnik za povrtlarstvo, Dragan Mijušković kaže da je iz ovih razloga sve učestalija pojava bolesti, štetnika i korova koji su karakteristični za određene porodice povrća.
"Jedan način borbe je primjena pravilnog plodoreda. Za uspješnu proizvodnju pravilna smjena usjeva je neophodna mjera", napominje ovaj stručnjak iz PSSS.
Uzgoj istih kultura na istoj površini dovodi do nagomilavanja štetnih tvari u tlu, a trošenje hranjivih elemenata je nepravilno, odnosno jednostrano.
"Primjenom pravilnog plodoreda nestat će veliki broj bolesti, štetnika, kao i korova. Ugrožene kulture vraćamo na iste površine tek nakon četiri do pet godina."
Kako kaže, neophodno je napraviti dobar plodored, isplanirati prostornu i vremensku smjenu povrtlarskih i ratarskih kultura, bitno je voditi računa o pripadnosti vrsta određenim porodicama.
"Smjenjivati kulture s različitom dubinom korijenovog sustava i s različitim potrebama za vodom i hranjivim tvarima. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su osobine, plodosmjena i odmor tla nije jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe, kao i način njege usjeva", kaže Mijušković, dodajući da uzgojem iste kulture ili vrste na istoj površini dolazi do znatnog smanjenja prinosa i kvalitete, a povećavaju se izvori zaraze bolestima, parazitima i korovima.
"Prekomjerna navodnjavanja i orošavanja narušavaju mrvičastu strukturu tla i ubrzavaju mineralizaciju humusa. Zato su kulture koje su zahtjevne po pitanju vode, rajčica, paprika, krastavac, kupusnjače, dobre za smjenu s korjenastim, lukovičastim i mahunastim povrćem, koje ima manje zahtjeve za vodom."
On napominje da je često izostavljena primjena organskih gnojiva koja su neophodna zbog popravljanja strukture zemljišta, toplinskih i ostalih biloloških i kemijskih svojstava tla.
"Neke kulture imaju korijenske izlučevine koje mijenjaju sastav tla i nepovoljno utječu na naredne."
Mijušković navodi nekoliko primjera smjene povrćarskih kultura koje se najčešće uzgajaju u našim vrtovima.
Tagovi
Autorica