• Korjenasto povrće
  • 26.06.2020. 07:30

Povoljni su uvjeti za pojavu bolesti lišća korjenastog povrća

Česti ljetni pljuskovi s vrlo vrućim ljetnim danima stvorili su idealne uvjete za razvoj bolesti korjenastog povrća, a najčešće se javljaju palež lišća, pjegavosti i pepelnica.

Foto: Depositphotos/orestligetka.ukr.net
  • 220
  • 19
  • 0

Kišni uvjeti, visoka vlaga kao i temperature, idealne su za zarazu usjeva korjenastog povrća raznim gljivičnim bolestima koji uzrokuju lošu kvalitetu lišća što se u konačnici odražava i na prinos korijena. Česti ljetni pljuskovi s vrlo vrućim ljetnim danima pogoduju vrlo brzom širenju bolesti.

Kako piše mr. sc. Milorad Šubić iz Savjetodavne službe, prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinos, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju i konzumaciju lišća kao vrlo tražene začinske namirnice.

Mrkvu najčešće napada palež lišća, celer pjegavost, a peršin pepelnica

Palež lišća mrkve (Alternaria dauci) je najčešći uzrok sušenja nadzemnog dijela. Naime, na zaraženim listovima nastaju malene ovalne svijetložute pjege koje kasnije posmeđe i na kraju postaju crne. Kako pišu Jenny Ekman i Len Tesoriero u brošuri Pests, Diseases and Disorders of Carrots, Celery and Parslex lezije mogu nastati na peteljkama što uzrokuje sušenje lišća i lomove prije žetve. Kako zaraza napreduje, tako se pjege spajaju, a zaraženo lišće suši i usjev izgleda kao da je spaljen. Treba napomenuti da zaraze pred kraj vegetacije ne utječu bitno na urod.

Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

Sivu pjegavost lišća celera uzrokuje patogen Septoria apiicola, a kod jake zaraze ovom gljivicom lišće se potpuno osuši što može uzrokovati i propadanje korijena. Pri napadu se prvo pojave žute pjege na rubovima listova koje kasnije posmeđe, a oni venu i žute izvana prema unutra. Simptomi se prvo javljaju na starijem lišću i onom bliže tlu.

Pjegavost lista peršina uzrokuje gljivica Septoria petroselini, a bolest se prepoznaje  po uglatim ili ovalnim žutim pjegama koje su obrubljene tamnijim rubom. Kasnije se pjege spajaju i bolest zahvaća sve veću površinu. Simptomi se mogu javiti i na peteljkama, a prevencija za ovu bolest je sjetva tretiranog sjemena i pravilan plodored.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Simptom pepelnice peršina (Erysiphe heraclei) je pepeljastu prevlaka na listovima  što umanjuje njegovu tržišnu vrijednost. Razvoju bolesti pogoduje toplo vrijeme i visoka vlaga zraka. Zaražena biljka crpi rezerve kako bi stvorila novo lišće, a to utječe na kvalitetu korijena. Isti simptomi i štete nastaju i kod pepelnice mrkve.

Potrebna vlaga i visoke temperature

Ove bolesti se održavaju na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom te topli dani s temperaturama iznad 26°C. Stoga se proizvođačima korjenastog povrća preporučuje pregledati polja i obaviti preventivnu zaštitu.

Zaštita usjeva

Treba napomenuti da se ranu mrkvu koja se vadi u drugoj polovici lipnja ne preporučuje tretirati fungicidima, a na takvim bi se poljima trebala koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis. Isto vrijedi i za usjeve peršina i celera korjenaša.

Kako pravilno uzgajati peršin?

S obzirom na to da proizvođači mogu očekivati bolesti na usjevima, savjetujemo da redovito prate zdravstveno stanje povrća pogotovo ako plodove planiraju skladištiti tijekom zime. Ako se uoče simptomi bolesti, treba početi sa zaštitom s nekim od navedenih zaštitnih sredstava. Dozvoljena sredstva možete potražiti na Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede.


Tagovi

Bolesti korjenastog povrća Bolesti mrkve Bolesti celera Bolesti peršina Pjege na lišću Palež Korjenasto povrće


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.