Pretraga tekstova
Početne promjene se uočavaju tijekom lipnja i početkom srpnja, nakon kišnog perioda ili prekomjernog navodnjavanja.
Paprika je jedna od najrasprostranjenijih povrtlarskih vrsta. Kao vrlo rašireno povrće u poljoprivrednoj proizvodnji, podložna je obolijevanju od strane fitopatogenih gljiva i bakterija. Trenutne vremenske inverzije će oslabiti biljke paprike pa će one dodatno biti podložne napadu ovih bolesti.
Posebnu pažnju u proizvodnji u zatvorenom, treba obratiti na preventivne mjere protiv naseljavanja uzročnika bolesti. Bakterioze su posebno štetne za kvalitetu ploda. Najučestalije se javljaju Pseudomonas syringae pv. suringae, Xantomonas campestris subsp. vesicatoria i Ervinia carotvora subsp. sarotvora. Kod nas je najviše prisutna pjegavost izazvana bakterijom Xantomonas campestris subsp. Vesicatoria. Prvi simptomi ove bolesti u usjevima se javljaju već 15 dana nakon presađivanja.
Početne promjene se uočavaju tijekom lipnja i početkom srpnja, nakon kišnog perioda ili prekomjernog navodnjavanja. Iz tog razloga treba izbjegavati teška i nepropusna zemljišta.
Simptomi ove bolesti u početku se javljaju prvo na listovima u vidu tamnozelenih vlažnih pjega koje su malo izdignute iznad površine lista pa podsjećaju na bradavice. Pjege se kasnije organiziraju i spajaju u tamne nekrotične mrlje. Pjegavost i kloroza prvo zahvaćaju donje lišće koje kasnije opada, a zatim se širi i na gornje.
Bakterijska pjegavost pri masovnoj infekciji uzrokuje opadanje zaraženog lišća, što dovodi do značajnog smanjenja prinosa u nasadima paprike.
Izvor zaraze predstavljaju ostaci zaraženih biljaka i zaraženo sjeme. Infekcija se iz sjemena prenosi na presadnice, a zatim na biljke u polju. Parazit se dalje širi kišnim kapima, navodnjavanjem, vjetrom, kukcima. Toplo i kišovito vrijeme pogoduju širenju infekcije.
Najznačajnije mjere borbe protiv bolesti su preventivne, mehaničke, fizičke i drugi vidovi zaštite. Za sjetvu paprike obavezno moramo odabrati otpornije sorte. Ključno je koristiti zdravo sjeme koje potječe od zdravih usjeva (najbolje koristiti ono hibridno koje je tretirano od strane proizvođača). Uklanjanje zaraženih i biljnih ostataka iz prethodne proizvodne sezone ključna je preventivna mjera.
Plodored je jako bitan i nikako je ne treba uzgajati na istom mjestu tri godine. Najbolji su predusjevi vrste iz porodice mahunarki. Ne preporučuje se uzgoj na istoj parceli gdje je prethodno uzgajan krumpir ili rajčica zbog mogućnosti prenošenja bakterije Xanthomonas.
U zaštićenim prostorima je poželjno obaviti dezinfekciju vodenom parom ili kemijskim sredstvima. Objekti se moraju redovno provjetravati.
Također, određeni korovi mogu biti domaćini ove bakterije pa se moraju redovno uklanjati, kako bi se usjev održavao čistim.
Ukoliko su sve ove mjere primijenjene, a navedena bolest se ipak pojavi, mora se pristupiti kemijskim metodama. Poželjno je s preventivnim tretmanima početi prije pojave uočljivih simptoma zaraze jer kada se uoče, efikasna zaštita je dosta otežana.
Učinkovita fitofarmaceutska sredstva su na bazi aktivne tvari bakaroksiklorid ili bakarhidroksid poput: Fungohem, Champ, Cuprablau Z, Bakarni hidroksid.
Ovisno od vremenskih uvjeta i infektivnog potencijala, treba obaviti do pet tretiranja paprike sredstvima na bazi navedenih aktivnih tvari. Koncentracija, primjena, dozvole za miješanje i ostale upute su izdane od strane svakog proizvođača zaštitnih sredstava na bazi svake pojedinačne aktivne supstance.
Tagovi
Uzgoj paprike Bolesti paprike Bakterijska pjegavost Fitopatogene bakterije Prekomjerno navodnjavanje Preventivne mjere
Autor
Više [+]
Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mozgalica⁉️
- Što je prikazano na fotografiji?
Foto: Tomislav Januš
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Potpuno se slažem, ali ovdje postoji i ta zamka da od drveta ne vidimo šumu? ;) Potpuno se slažem, ali ovdje postoji i ta zamka da od drveta ne vidimo šumu? ;)
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Da g . Vedrane šuma , ali u toj šumi netko je bio lijen da se sagne i posječe drvo u razini zemlje . Vidite da iz toga rastu izbojci od kojih nema Više [+] koristi , smetaju pri kretanju i radu u šumi i rastu novih samoniklih šumskih vrsta ! Imam šumu pa to tako vidim !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Neko je bio lijen da drvo posiječe u razini sa zemljom ! Neko je bio lijen da drvo posiječe u razini sa zemljom !
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Solilište, češalište i zubalište za divljač ;) Solilište, češalište i zubalište za divljač ;)
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje