U povoljnim uvjetima, kao i u slučaju neadekvatnog reagiranja, plamenjača može nanijeti stopostotne štete na rajčici, krumpiru i paprici.
Jedna od najdestruktivnijih bolesti uzgajanih biljaka koje potječu iz porodice pomoćnica (Solanaceae) je plamenjača čiji su uzročnici gljivice iz roda Phytophtora.
Phytophthora infestans napada nadzemne organe kod rajčice i krumpira, dok Phytophora nicotianae izaziva trulež korijenovog vrata kod ovih biljaka i to još u početnim fazama razvoja. Bolest plamenjače paprike uzrokuje Phytophthora capsici čiji su simptomi izraženi na svim biljnim organima. U povoljnim uvjetima, kao i u slučaju neadekvatnog reagiranja, plamenjača može nanijeti stopostotne štete navedenim kulturama.
Pepelnica i plamenjača: Kako ih prepoznati, prevenirati i suzbiti širenje?
Simptomi koje izaziva Phytophthora infestans najprije se uočavaju na listovima u vidu vodenastih, svijetlo zelenih pjega koje vremenom postaju tamnije, dok se na naličju lista, posebno u vlažnim uvjetima javlja bijela prevlaka nastala od reproduktivnih organa gljivice. Bolest vremenom napreduje, pjege se šire i kasnije izazivaju potpunu nekrozu lišća, pa biljka dobiva izgled kao da je vatrom spaljena.
Simptomi prisustva patogena uočavaju se i na stabljici zaraženih biljaka i to u vidu smeđih pjega koje se vremenom spajaju.
Uslijed prisustva izraženih, tvrdih i smeđih pjega, zaraženi plodovi rajčice lako opadaju, dok se na gomoljima krumpira također javljaju ulegnute pjege nepravilnog oblika koje mogu dovesti do propadanja. Povoljni uvjeti za ostvarivanje infekcije su visoka relativna vlažnost zraka, iznad 90 posto i temperatura između 18 i 25 stupnjeva.
Za razliku od uzročnika plamenjače, patogen koji izaziva trulež korijena, prizemnog dijela stabljike i plodova, ostvaruje infekciju na većoj temperaturi, čak i do 35°C uz prisustvo visoke relativne vlage.
Simptomi kod rajčice manifestiraju se i na mladim biljkama, u rasadniku, u vidu pjega koje se šire izazivajući polijeganje i propadanje. Na razvijenijim biljkama dolazi do pojave istih simptoma kao kod plamenjače, s tim što između ostalog truli i korijen. Pored biljnih ostataka, ovaj patogen se održava i u tlu što otežava njegovo suzbijanje.
Plamenjača koja se javlja kod paprike također uzrokuje propadanje korijenovog sustava, ali i nadzemnih dijelova biljaka. Polijeganje presadnica, vlažna trulež korijena, nekrotično lišće i suhi plodovi su samo neki od indikacija ovog oboljenja. Patogen opstaje u zemljištu i biljnim ostacima, a aktivira se u uvjetima toplog zemljišta koje je natopljeno vodom.
Zaštita protiv bolesti koje izazivaju gljive iz roda Phytophtora podrazumijeva primjenu agrotehničkih i kemijskih mjera neophodnih za sprječavanje ili zaustavljanje razvoja patogena.
Jedna od najvažnijih preventivnih, agrotehničkih mjera je, prije svega, pravilan plodored. Preporučuje se izbjegavanje monokulture, što znači da ove povrtlarske kulture ne treba uzgajati svake godine na istoj parceli. Dobri predusjevi rajčici, krumpiru i paprici su strne žitarice i mahunarke, a loši su sve one iz porodice Solanaceae zbog zajedničkih bolesti i štetnika.
Provjetravanje je još jedna važna preventivna mjera u sprječavanju nastanka bolesti. Također se preporučuje uklanjanje donjeg lišća koje dolazi u kontakt s tlom kako ne bi došlo do vlaženja.
Uklanjanjem biljnih ostataka i korova kao i dezinfekcijom zemljišta smanjujemo infekcijski potencijal patogena, dok izbalansirana primjena gnojiva, posebno dušika, povoljno utječe na otpornost biljaka na bolesti.
Kemijske mjere podrazumijevaju upotrebu registranih fungicida na bazi bakra, kaptana, metalaksila, fosetila i drugih.
Tagovi
Autorica