Pikiranjem presadnica do ujednačenijeg rasta, ranije berbe i većeg prinosa

Pod pojmom pikiranje se podrazumijeva presađivanje presadnica iz klijališta na gredice, lončiće ili kontejnere tj. pikiranje predstavlja presađivanje koje se obavlja prije sadnje na stalno mjesto.

Pri proizvodnji presadnica povrća i cvijeća veći je utrošak ljudskog rada nego pri izravnoj sjetvi sjemena, ali postoje brojne prednosti ovakvog načina uzgoja. Primjerice, veća je iskorištenost sjemena, moguće je ranije proizvoditi povrće na otvorenom, postiže se ujednačeniji rast biljaka te ranija berba i veći prinosi jer su ranije formirani plodovi krupniji.

Pravilno pikiranje sadnica rajčice u plasteničkoj proizvodnji

Pikira se nakon razvoja prvih listova ili kotiledona

Presadnice se pikiraju obično nakon razvoja prvog para listova, a u nekim slučajevima i nakon razvoja kotiledona kada se prvi par listova tek počeo razvijati. Prednost pikiranja je to što presađivanjem na veće razmake biljke dobivaju veći vegetacijski prostor, a to znači više svjetlosti, hraniva i vode. Ono služi prvenstveno za reguliranje rasta biljke i dozrijevanja te se njima postiže ranija berba, odnosno skraćuje se vegetacija. Također se prilikom presađivanja elimiraju nedovoljno razvijene ili oštećene biljke.

Biljke su nakon 20-ak dana od nicanja spremne za pikiranje

Preporuča se pikirati plodovito povrće poput rajčice, paprike, patlidžana i sl. i to s pojavom prvog pravog lista, a celer u stadiju razvoja dva prava lista. Mlade biljčice su nakon 20 do 25 dana od nicanja spremne za pikiranje.

Dakle, u fazi razvijenih kotiledona ili prvih listova male biljke nježno se vade iz sandučića i pikiraju, odnosno presađuju u zasebne kontejnere ili na neko drugo mjesto uzgoja. Prilikom čupanja biljčica, treba ih držati za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Svakako si pomozite kakvim štapićem (grančica, štapić za roštilj, manji nož i sl.) tako da razrahlite zemlju oko korijena te biljku prihvatite što bliže korijenu kako joj ne bi ozlijedili stabljiku. 

Ovim procesom biljke prolaze kroz stres, a na njega reagiraju kratkotrajnim zastojem u rastu, što se očituje u skraćenoj i debljoj stabljici s razvijenijim korijenom te ranijom cvatnjom. Ipak, kako ne bi doživjele temperaturni šok, supstrat u kojih ih presađujemo treba biti temperature od 15 do 20°C. Dakle, ako supstrat držite vani, svakako ga unesite dan prije pikiranja na višu temperaturu. 

Prije i nakon pikiranja zaliti biljke

Supstrat ne smije biti suh kada se radi pikiranje, zato se preporučuje mlade biljke zaliti bar nekoliko sati prije kako bi olakšali njihovo vađenje i smanjila se mogućnost oštećenja, pogotovo ako se korijenje ispreprelo. Budući da kokosova vlakna imaju bolji vodni kapacitet, zalijevanje treba obaviti i dva dana ranije.

Prilikom premještanja biljaka treba ih oprezno vaditi kako se ne bi oštetio korijen, došlo do pucanja stabljike ili lomljenja listova. Također se i nakon pikiranja biljke preporuča zaliti vodom i to sobne temperature.

Najčešće greške prilikom pikiranja paprike

Biljke se sade do prvih kotiledonskih listova

Pikirane presadnice se sade do prvih kotiledonskih listova čija je funkcija hvatanje svjetlosti za prvu fotosintezu kako bi se pravi listovi, ali i ostatak biljke mogli razvijati.

Posude se napune supstratom, ali ne do vrha. Nakon toga supstrat je potrebno pritisnuti, a prstom se u supstratu utisne rupa u koju se stavi biljčica s korijenom. Zatim se posuda nadopuni supstratom i lagano pritisne, ali ne prejako da se supstrat ne zbije kada biljčicu zalijete vodom. To se radi kako bi se istisnuo zrak i biljka što bolje primila.

Kvalitetne presadnice prije presađivanja na stalno mjesto moraju biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove i što deblju, ali savitljivu stabljiku.