Uzgoj ozimog češnjaka je u porastu jer proizvodnja nije previše zahtjevna, a prinosi su veći nego kod jarog češnjaka.
Listopad je idealno vrijeme za sadnju ozimog češnjaka, pa ako to niste obavili u prvoj polovici mjeseca, požurite. Uzgoj ove kulture je u porastu, jer proizvodnja nije previše zahtjevna, a prinosi su veći nego kod jarog, odnosno proljetnog češnjaka. Kako kaže diplomirani inženjer fitofarmacije Srđan Tanasić, ozimi češnjak nije toliko interesantan u svježem stanju već za industriju, naročito mesnih prerađevina.
"Ima specifičnu, izraženu aromu, ljutinu i okus, zbog čega se upotrebljava u spravljanju kobasica. Doduše, takve karakteristike, čak izraženije ima i jari češnjak, ali ozimi daje veće prinose. Ako se usporede jari i ozimi češnjak, ozimi, ako se ispoštuje tehnologija i godina ne bude stresna, daje oko 30 do 40 posto veće prinose".
Ozimi češnjak je zbog krupnoće glavica poželjan u industrijskoj proizvodnji. S gledišta povrćara, njegova krupnoća pogoduje strojnoj obradi zemljišta, što je također povoljna okolnost, jer je moguće izvesti međurednu kultivaciju ako je razmak između redova veći. Zbog svega toga, smanjuje se broj zaposlenih u tehnološkom postupku, što pojeftinjuje proizvodnju.
Naravno, početak proizvodnje ozimog češnjaka je analiza zemljišta. Ova kultura ima velikih zahtjeva za kalijem, što se mora uzeti u obzir. Treba voditi računa, ako se eventualno pojavi lukova muha, agresivni štetnik koja može uništiti usjev, kao i bolest plamenjača luka, te na vrijeme reagirati. Ove pošasti usko su vezene za porast temperature, te se njihova pojava ne može kalendarski predvidjeti.
Na proljeće zemljište treba jednom ili dva puta prihraniti dušičnim gnojivima, u količini koja ovisi od karakteristika zemljišta. Najviše mu odgovaraju laka, rastresita, blago pjeskovita zemljišta dobrog mehaničkog sastava. Folijarna prihrana je obavezna, kao i standardne tehnologije zaštite. Voda koja stoji na površini zemljišta je problematična za ovu kulturu, ali to ove godine nije slučaj. Prilikom sadnje, češnjeve obavezno treba okrenuti vrhom nagore.
Ozimi češnjak ne treba direktno gnojiti stajnjakom, jer se vegetacija produžava, a kvaliteta smanjuje. Obavezno ga treba uzgajati u plodoredu, najbolje poslije krumpira ili kupusnjača, a na istu parcelu ga ne treba vraćati barem tri godine. Sjeme se polaže na dubinu od četiri centimetra, međuredni razmak treba biti 15-20 cm, a razmak između biljaka u redu 10 cm. Vadi se kada lišće požuti i bar polovica biljaka polegne.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Dušan Knežić
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
