Obavijest proizvođačima povrća

Kako su najviše dnevne temperature zraka između 27. travnja i 2. svibnja o.g. u središnjem dijelu županije bile veće od +20°C, a gotovo svakodnevno smo bilježili manje količine oborina većina domaćinstva koja uzgaja povrće za vlastite potrebe u time je danima obavila sadnju presadnica plodovitog povrća u vrtovima i okućnicama ili to namjeravaju u narednim danima.

Tržni proizvođači sadnju ovih vrsta u negrijanim zaštićenim prostorima su obavljali krajem ožujka ili početkom travnja o.g. Od povrtnih se vrsta tijekom proljetno-ljetnog razdoblja u takvim prostorima najviše uzgaja plodovito povrće: rajčica, salatni krastavci i paprika. Budući se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv "termofilnijih" štetnih organizama kakve smo u regiji sve više susretali, a ovom prilikom je naglašena mjera zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici) i nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći "problem": cvjetni štitasti moljac ili „bijela mušica“ (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i/ili je njihova primjena ograničena (zanemarena). Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti). Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka otopinom pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. u Tablici 1.). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje karence za papriku 35 dana. Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifender, TF Binap). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima "kap po kap".

Tablica 1. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata u našoj zemlji:

Zalijevanje presadnica paprike nakon sadnje u pripremljene gredice navedenim pripravcima preporučujemo i u manjim vrtovima uz okućnice, naročito ako vlasnici kupuju i sade hibride paprike tipa "babura". Ista mjera je također poželjna u proizvodnji krastavaca, kako za industrijsku preradu (tip "kornišoni") tako i na salatnim krastavcima radi preventivne zaštite od rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još i kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem bijele mušice (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta 2011., 2012. i 2013. sezone, te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i "kukuljica", pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika. Među novijim pripravcima za suzbijanje ovog štetnika je Teppeki 500 WG, koji je u rajčici i krastavcima registriran protiv lisnih uši (0,012 %) uz karencu samo 3 dana.

U Republici Hrvatskoj metodom potapanja presadnica prije presađivanja na otvoreni ili u zaštićeni prostor dopuštenje za primjenu ima pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG) u količini 15-20 grama/100 litara vode, uz utrošak 500-1.500 lit./ha. Maksimalna količina pripravka Actara 25 WG je pritom 400 g/ha pri uzgoju na otvorenom prostoru ili 800 g/ha pri uzgoju u zaštićenom prostoru! Pritom se preventivno suzbija početna populacija lisnih uši, cvjetnog štitastog moljca, kalifornijskog i duhanovog tripsa!

Dana 3. i 4. svibnja o.g. zabilježili smo vrlo jaki sjeverni vjetar brzine 40 km/h, s olujnim udarima, a nakon toga jutarnje temperature padaju na vrijednosti niže od +5°C. Stoga se na većini biljaka iz porodice pomoćnica (npr. krumpir, rajčica, paprika, patlidžan), ali također i na drugim vrstama (npr. grah, tikvice), javljaju negativne promjene u obliku nekroza ili paleži. U takvim slučajevima preporučujemo primjenu folijarnih (bio)gnojiva, odnosno biljnih stimulatora sa naglašenim sadržajem amino-kiselina, huminskih-kiselina, morskih algi i mikro-elemenata. Ima veći broj takvih pripravaka na našem tržištu, a najznačajniji proizvođači i distributeri su navedeni u Tablici 1.

Tablica 1. Neka vodo-topiva (bio) gnojiva pogodna za folijarno tretiranje povrća na hrvatskom tržištu:

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor