Ni plastenička proizvodnja nije imuna na klimatske promjene: Što učiniti?

Klimatske promjene postaju sve izraženije i nepredvidljivije, što izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju širom svijeta. I uzgoj povrća u plastenicima, koji je inače podložan različitim varijacijama uvjeta, suočava se s novim izazovima. A, to znači da se i poljoprivrednici moraju prilagoditi novonastaloj situaciji i razviti strategije koje će osigurati otpornost usjeva.

Ekstremna događanja

Jedan od ključnih izazova s kojima se poljoprivrednici suočavaju su ekstremna vremenska događanja poput suša, poplava ili temperaturnih rekorda. Plastenički uzgoj pruža određenu zaštitu, ali nije imun na njihov utjecaj.

Na primjer, dugotrajne suše mogu dovesti do smanjenja dostupnosti vode, što zahtijeva dodatne napore u navodnjavanju ili korištenju alternativnih izvora. S druge strane, ekstremne vrućine mogu uzrokovati stres biljkama, smanjiti njihovu produktivnost i kvalitetu te čak dovesti do izumiranja nekih vrsta.

Pored toga, promjene u klimi pogoduju širenju štetnika i bolesti koji napadaju povrće. Topliji zimski mjeseci omogućavaju preživljavanje štetnika koji su ranije bili ograničeni na toplija područja, dok promjene u padalinama mogu stvoriti povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti.

Kroz upotrebu preventivnih mjera, poput primjene ekoloških sredstava za zaštitu bilja ili promjenom sorti povrća koje su otpornije na određene bolesti, moguće je prilagoditi se takvim uvjetima.

Uz sve ove izazove, klimatske promjene također utječu na raspored sadnje i berbe, što zahtijeva fleksibilnost i prilagodljivost poljoprivrednika. Na primjer, topliji proljetni mjeseci, kao što je slučaj ove godine, potiču i raniji početak vegetacije, dok nepredvidljivi vremenski uvjeti mogu izazvati iznenadne promjene u planovima sadnje. Poljoprivrednici se moraju pripremiti za ove promjene kroz razvoj agrotehničkih praksi koje omogućuju prilagodbu promjenjivim uvjetima.

U konačnici, suočavanje s utjecajem "nove klime" na uzgoj povrća u plastenicima zahtijeva suradnju između poljoprivrednika, agronoma, stručnjaka i vladinih institucija. Razmjena znanja i iskustava, zajedno s ulaganjem u istraživanje i razvoj novih tehnologija, ključni su za osiguranje održive budućnosti poljoprivrede. Poljoprivrednici imaju priliku postati vođe u promicanju održive poljoprivrede i zaštiti okoliša.

Dodatni načini borbe

Osim navedenih strategija, postoje i dodatni načini uz pomoć kojih je moguće boriti se s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama:

• Diverzifikacija usjeva: Raznovrsnost usjeva može pomoći u smanjenju rizika od gubitka prinosa uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta. Kombinacija različitih sorti povrća ili uvođenje novih kultura može osigurati veću otpornost na ekstremne uvjete.
• Prilagodba uzgojnih praksi: Poljoprivrednici mogu prilagoditi svoje uzgojne prakse kako bi bolje odgovarale promjenjivim uvjetima. To može uključivati ​​promjenu datuma sadnje, prilagodbu gustoće sadnje ili primjenu agrotehničkih mjera koje poboljšavaju otpornost biljaka.
• Korištenje zaštitnih struktura: Osim plastenika, poljoprivrednici mogu koristiti i druge zaštitne strukture poput tunela ili mreža kako bi zaštitili svoje usjeve od ekstremnih vremenskih uvjeta i štetnika.
• Ulaganje u obrazovanje i savjetovanje: Edukacija poljoprivrednika o klimatskim promjenama i prilagodbenim strategijama ključna je za uspješno suočavanje s tim izazovima. Razmjena znanja i iskustava putem obuka, radionica i savjetovanja može pomoći poljoprivrednicima da bolje razumiju kako se nositi s promjenjivim uvjetima.
• Suradnja s lokalnim zajednicama: Lokalne zajednice mogu pružiti podršku poljoprivrednicima kroz dijeljenje resursa, kao što su zajednička infrastruktura za navodnjavanje ili skladištenje usjeva. Također, zajednički planovi prilagodbe na lokalnom nivou mogu osigurati bolju koordinaciju i efikasnije upravljanje rizicima.

Svibanj u plasteniku: Savjeti za njegu sadnica paprike, krastavca i rajčice

Kombinacija ovih strategija, uz kontinuirano praćenje klimatskih promjena i prilagođavanje novim saznanjima, može pomoći poljoprivrednicima da očuvaju produktivnost i održe održivost svojih operacija u uvjetima sve veće nesigurnosti uzrokovane klimatskim promjenama.